Kako nas je izvijestio ZAMP, najpopularnije pjesme u Hrvatskoj u 2019. godini bile su „Voli me“ u izvedbi Petra Graše, za koju su autorski zaslužni Vjekoslava i Tonči Huljić, zatim „Rekao si“ autora Ante Pecotića u izvedbi Nine Badrić, te „Ovaj grad“ Mije Dimšić, autorskog trojca Dimšić, Bačić i Dimter. Ujedno su to i pjesme koje su dobile najveće iznose autorskih naknada. Kada se govori o pjesmama inozemnih autora, domaće radijske i televizijske postaje najviše su puštale suradnju Calvina Harrisa i Rag'n'Bone Mana, 'Giant'.
Najuspješniji domaći autori u prošloj godini bili su, abecednim redom imena, ne po zaradi: Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Husein Hasanefendić, Miro Buljan, Miroslav Drljača Rus, Neno Belan, Predrag Martinjak, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić i Zlatan Stipišić Gibonni.
Zahvaljujući velikim koncertima u pulskoj Areni, na vrh inozemnih autora s najvećom zaradom zasjeo je Dave Grohl (Foo Fighters), a slijede ga zimzeleni autori brojnih hitova kroz desetljeća: Bruce Springsteen, Calvin Harris, Ed Sheeran, Freddie Mercury, George Michael, Gordon Matthew Sumner (Sting), Mark Knopfler, Martin Karl Sandberg (Max Martin) i Steve Mac.
Stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja evidentirala je korištenje 283.810 glazbenih djela koja su se u 2019. emitirala više od 16,7 milijuna puta. Za to je autorske naknade primilo 125.908 domaćih i stranih autora i nositelja prava.
I članovi Hrvatskog društva skladatelja sve su produktivniji , pa su tako tijekom 2019. putem svojih online profila na webu ZAMPa prijavili ukupno 8533 novih djela – u prosjeku 23 nove pjesme dnevno.
ZAMP je ovih dana glazbenim autorima i nositeljima autorskih glazbenih prava za 2019. godinu isplatio je 110,6 milijuna kuna autorskih naknada – riječ je o rastu od 2,51% u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom prošle godine, HDS ZAMP je zabilježio ukupni promet glazbenih licenci u vrijednosti od 141,3 milijuna kuna (2,69% više nego u prethodnoj godini). Osim autorima, dio je raspoređen i na troškove poslovanja službe HDS-a te niz projekata socijalno-kulturne namjene.
Hrvatsko društvo skladatelja izdvojilo je tako ukupno šest milijuna kuna za vlastite i partnerske kulturne projekte te 1 milijun kuna za nezavisne projekte putem natječaja.
Najveći udio u prodaji glazbenih licenci odnosi se na prava javnog priopćavanja (87,46%), ostatak se odnosi na prava mehaničke reprodukcije (3,2%), digitalna prava (2,22%) te prava iz inozemstva (7,11%).
Zahvaljujući recipročnim ugovorima s drugim društvima u svijetu, za korištenje repertoara članova HDS-a u prošloj godini najviši iznos ukupnih honorara poslala je Srbija (društvo SOKOJ), koju slijede Slovenija (SAZAS), Velika Britanija (PRS), Bosna i Hercegovina (AMUS) te Mađarska (ARTISJUS).
Glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec, ističe važnost sustava kolektivne zaštite autorskih prava koji se, pogotovo tijekom aktualne krize, pokazao kao jedini siguran izvor prihoda za brojne kreativce: 'Nažalost, posljedice otkazivanja glazbenih događanja i zatvaranja hotelskih i ugostiteljskih objekata odrazit će se na naše buduće rezultate i prihode naših članova, pogotovo u drugoj polovici 2020. Služba je to prepoznala na vrijeme, u pripremi je poseban fond pomoći za to razdoblje, kao i aktivnosti kojima bi se bolje monetizirao online sadržaj i tako preusmjerilo iznose na one koji su prave pozornice zamijenili virtualnim, ističe Marčec.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....