Nebojša Slijepčević: ‘Nakon dokumentarne serije o lažima snimit ću triler po istinitoj priči‘

Jedna od trenutno rijetkih emisija koje nisu među pustim reprizama na našim malim ekranima dokumentarni je serijal "Kolaži o laži" koji se premijerno emitira u terminu talk showa "Nedjeljom u 2". Ovaj odličan projekt, koji je nastao u produkciji nezavisne kuće Eclectica, redateljski potpisuju Judita Gamulin i Nebojša Slijepčević, s kojim smo i razgovarali o serijalu.

Kako ste došli na ideju da napravite takvu razradu laži, odakle ideja za ovaj serijal?

- U trenu kad smo počeli razrađivati seriju, Trumpova vladavina bila je u punom zamahu, Britanija je izlazila iz EU, a fraza 'lažne vijesti' ponavljala se do besvijesti. Odjednom je postalo očito da su društvene mreže temeljito promijenile naše društvo. Tiho i neprimjetno, poput zloćudne bolesti, društvene su mreže godinama ubijale novinarstvo, a kad smo to primijetili, bilo je prekasno.

Profesija kojoj je osnovna društvena funkcija potraga za istinom, odjednom je bila na samrti, a otvorena su vrata nekontroliranom širenju 'alternativnih činjenica'. Nije bilo teško odlučiti da baš laganje u medijima postane tema serije, puno teže bilo je odlučiti kako obraditi temu u samo šest epizoda.

U serijalu ste, barem u dosad viđenim epizodama, vrlo analitički pristupili različitim segmentima, područjima laži. Koliko ste dugo istraživali, pripremali ovaj projekt?

- Serija je rađena godinama. Producentica i začetnica projekta Rea Rajčić temom laži počela se baviti još prije desetak godina, no tada su joj u fokusu bile laži u privatnim odnosima. Prije otprilike tri godine odlučili smo se okrenuti medijima. Istraživački tim serije, predvođen Juditom Gamulin, proučio je desetke knjiga i producirao stotine stranica pisanih pripremnih materijala.

'Kolaži' su koncipirani u šest tematskih epizoda - to su lažne vijesti, lažne snimke, dokumentarni film, oglašavanje, teorije zavjere i virtualni identiteti. Koja vam je epizoda najdraža i zašto?

- Meni osobno najdraža je epizoda o dokumentarnom filmu. Gledatelji u pravilu prihvaćaju dokumentarce kao vjeran odraz stvarnosti, no često je to daleko od istine. Nemojmo se zavaravati, svaki je dokumentarni film iskrivljavanje stvarnosti i svaki autor postavlja svoju granicu dopuštenog. Neki, poput Wernera Herzoga, postavljaju ju vrlo daleko; on je sklon podvaliti potpuno fikcionalne scene u svoje dokumentarce. Kad su ga jednom uhvatili u takvom lažiranju, odgovorio je: 'Ako želite činjenice, nemojte gledati moje filmove, kupite telefonski imenik'.

A koju je bilo najteže realizirati?

- Bez sumnje, najteža epizoda bila je prva, 'Lažne vijesti'. Njoj smo, prije svega iz etičkih razloga, morali pristupiti drugačije nego ostalim epizodama. U ostalim epizodama sami smo kreirali pred kamerom falsifikate, no ovdje nije dolazilo u obzir da kreiramo neku lažnu vijest. Naime, lažne vijesti, koliko god bezazleno i naivno zvučale, jednom kad se rašire mogu imati dalekosežne i nepredvidljive posljedice.

Dugo nam je trebalo da pronađemo pravi pristup za tu epizodu, pa smo odgađali početak snimanja do zadnjeg trena. A onda, kad smo napokon počeli snimati, glavna protagonistica Maja Sever završila je u desetodnevnoj samoizolaciji. Općenito, snimanje cijele serije bilo je prilično kaotično zbog korone. Stalno je netko bio u samoizolaciji ili bolestan i bilo je dana kada smo jedva sastavili ekipu.

Budući da ponovno kao dokumentarist zadirete u osjetljiva područja, a to je kod nas otprilike sve, jeste li imali problema tijekom snimanja?

- U epizodi 'Lažne vijesti' ključnu smo scenu snimali na protestu protiv epidemioloških mjera na Trgu bana Jelačića. Neki od prosvjednika namjerno su iskašljavali u naše snimatelje, nagovarali su nas da skinemo maske, dobacivali nam, pa i vrijeđali nas. No, sve to ide u opis posla dokumentarista.

Je li vas tijekom snimanja neka spoznaja šokirala, silno iznenadila?

- Moram priznati da me iznenadilo koliko brzo 'deepfake' (tehnologija za falsificiranje videa) napreduje i kako se uvjerljivi falsifikati već sada mogu postići s amaterskim alatima koji su svima dostupni. Ta kućna 'uradi sam' scena napreduje tolikom brzinom da ju ne mogu pratiti ni profesionalni majstori filmskih specijalnih efekata. Također, tek kroz rad na seriji shvatio sam koliko je duboka kriza novinarstva, ali i da uzroci te krize leže ponajprije u ekonomskim razlozima.

Naime Google, Facebook i slični preoteli su značajan dio marketinškog kolača novinskim izdavačima. Novac koji je nekad financirao istraživačko novinarstvo sada financira privatne ambicije Marka Zuckerberga i njemu sličnih. U malim zemljama kao što je naša, novine ne mogu preživjeti samo od prodaje, a smrt novinarstva pogubna je za cijelo društvo.

Kritike na račun 'Kolaža' uistinu su odlične. Kakve su vaše impresije i dobivate li one pokudne, hejterske, s obzirom na to da smo svi zbog društvenih mreža dostupni svima...

- Nažalost, poruka koja me najviše pogodila stigla je sa samog HTV-a. Naime, serija je bila spremna za emitiranje još u ožujku, u udarnom terminu za koji je i naručena. No, nakon što su pogledali seriju, urednici su ju odlučili emitirati u puno lošijem terminu, usred ljeta, u takozvanoj sezoni kiselih krastavaca. Je li to zbog kvalitete serije ili nečega drugog, prepuštam gledateljima da sami procijene.

Mnogi se pitaju hoćete li snimiti i drugu sezonu 'Kolaža o laži'. Kakvi su izgledi za to?

- Kreativna ekipa okupljena oko serije spremna je za drugu sezonu. Dapače, mislim da bi druga sezona bila i kvalitetnija jer smo svašta naučili na vlastitim greškama, a valjda je i pandemija pri kraju. No, s obzirom na tretman prve sezone, teško je očekivati da će sadašnja garnitura koja vlada HTV-om naručiti drugu sezonu.

Što planirate nakon ovoga?

- Upravo završavam kratki igrani film 'Osama'. Zasnovan je na istinitoj priči, a po žanru je triler.