VELIKA BRITANIJA

Podaci pokazuju kako je za imovinu u privatnom vlasništvu dvostruko veća vjerojatnost da će biti u lošem stanju od one koju održava državna Agencija za okoliš
Poplava u Velikoj Britaniji, 2011.
 Purple Marbles York 3/Alamy/Profimedia

Trećina najvažnijih sustava obrana od poplava(nasipi, rezervoari, brane, gabioni, ograde uz more) u Engleskoj je u privatnom vlasništvu, pokazala je istraga, a više od 1000 njih je u izrazito lošem stanju.

Privatni vlasnici ne mogu biti prisiljeni na nadogradnju obrane, a britanska Vlada priznaje da može samo "potaknuti" vlasnike da rade na održavanju sustava. Jedino Agencija za okoliš može izvršiti hitne popravke i to samo ako postoji rizik za ljude, imovinu ili okoliš, te nakon toga pokušati naplatiti besplatnim vlasnicima.

Podaci, koji su u skladu sa zakonom o slobodi informacija pribavila je organizacija Unearthed, istražna ruka Greenpeacea UK, a zatim ih podijelila s Guardianom, pokazuju da je za imovinu u privatnom vlasništvu dvostruko veća vjerojatnost da će biti u lošem stanju od one koju održava državna Agencija za okoliš. Osam posto takvih sustava, što je jednako broju od 1.109 ocijenjeni su kao izrazito loše održavani.

Neki su u vlasništvu velikih zemljoposjednika kao što je Network Rail. Drugi su pak u vlasništvu privatnih posjeda ili tvrtki, te ostaju često neprimijećeni dok nešto ne krene po zlu. Primjera radi, 2014. otac i sin u Waterloovilleu u Hampshireu bili su suočeni s naplatom računom od 150.000 funti za popravak propusta sustava koji je išao ispod njihovih posjeda.

Poplave su jedan od najvećih rizika s kojima se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava kao rezultat klimatske krize, a vlada je najavila 5,2 milijarde funti za izgradnju 2000 novih sustava upravljanja rizicima od poplava i obale. No vlasnici privatnih obrana neće imati pristup tom novcu. Agencija za okoliš procjenjuje da je 5,2 milijuna kuća i tvrtki u Engleskoj u opasnosti od poplava i da je oko 700 nekretnina u riziku od obalnu eroziju tijekom sljedećih 20 godina.

Kada je riječ o poplavama, Europski parlament se u svibnju suglasio s mobiliziranjem 397.5 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) za pomoć 17 država članica i tri zemlje pristupnice u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja zbog pandemije virusa COVID-19. Riječ je o: Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj te Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Više informacija i podaci o iznosima pomoći po državi dostupni su u izvješću koje je prihvaćeno s 675 glasova za, 8 protiv te 13 suzdržanih.

Dodatnih 86.7 milijuna eura dodijeljeno je Grčkoj i Francuskoj zbog prirodnih katastrofa u drugom semestru 2020. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:04