ROBOTSKI PINGVINI

Quadroin, robot pingvin koji teži 25 kilograma mogao bi se koristiti i za istraživanja pod morskim ledom ili u plitkoj vodi
Quadroin, pingvin-robot
 Hereon/Florian Büttner

Quadroin je autonomno podvodno vozilo, 3D tiskani samohodni stroj, koji izgleda i pliva poput pingvina, smišljen da mjeri oceanske vrtloge.

Na tom izumu posebno je zahvalan stručnjak za oceanske vrtloge Burkard Baschek, jednom šef njemačkog Instituta za dinamiku priobalnog oceana u Helmholtz centru Hereon u Geesthachtu.

Vrtlozi su male oceanske struje koje utječu na sve životinje i biljke u morima, kao i na klimu, pokrećući otprilike 50% sve proizvodnje fitoplanktona. Baza su morskog prehrambenog lanca, fitoplanktona i drugih morskih biljaka, poput algi i planktona algi.

"Svaki četvrti dah koji svaki čovjek udahne ovisi o tim malim oceanskim vrtlozima", kaže Baschek, koji je sada direktor Njemačkog oceanografskog muzeja u sjevernoj luci Stralsund.

Unatoč svom značaju, vrtlozi se u znanstvenoj zajednici slabo razumiju; neki su promjera svega 10 metara i imaju prosječan životni vijek od 12 sati, što predstavlja veliki izazov za znanstvenike.

Baschek je prvo razvio niz od 20 -ak senzora pričvršćenih za uže koji su se vukli iza broda radi mjerenja ključnih oceanografskih varijabli vrtloga - poput temperature, saliniteta, tlaka, klorofila i kisika. No uže se neprestano zapletalo za kamenje, ribarske mreže i kontejnere. Baschek je radi takvog zapletanja u Tihom oceanu izgubio 20 tisuća dolara vrijednu opremu.

Rješenje je stiglo od Rudolfa Bannascha i njegovog tima iz berlinske tvrtke EvoLogics, koja je specijalizirano za bioniku temeljenu na prirodnoj evoluciji. Bannasch je točno znao što Bascheku treba; pingvin.

Oblik tijela pingvina, te njihove fizičke karakteristike pokazale su optimalnu aerodinamiku za mjerenje velike brzine koje je Baschek tražio.

U travnju je prototip Quadroina imao putovanje na jezeru u blizini Berlina. Postigao je maksimalnu brzinu od osam čvorova (9,2 km / h) , te koristio iste senzore kakvi su se vukli na užetu. Quadroin, međutim, može slobodno lutati vodom, izbjegavajući prepreke, na dubine do 150 metara.

Vrtloge je potrebno mjeriti na više mjesta istovremeno, pa Bannasch i njegovi kolege rade na stvaranju još dva umjetna pingvina koji bi sinkronizirano plivali i međusobno komunicirali.

"Razvili smo prve pjevačke podvodne modeme tako da će Quadroini moći slati i primati cvrkutave signale slične onima dupina", objasnio je Bannasch.

Quadroin, koji teži 25 kilograma, mogao bi se koristiti i za istraživanja na mjestima gdje druga vozila ne mogu proći - primjerice pod morskim ledom ili u plitkoj vodi.

Cijena im iznosi oko 80.000 eura po komadu, što nije jeftino, ali je otprilike isto kao i troškovi najma potpuno opremljenog istraživačkog plovila na samo jedan dan.Quadroini bi tako mogli inače teško ostvarive studije učiniti izvedivim mnogim sveučilištima, istraživačkim institutima i oceanografskim tvrtkama kojima nemaju velike proračune.

Europski se parlament već više od 20 godina zauzima za sve ambiciozniju politiku istraživanja i razvoja, poput gore navedene, te u Europskoj uniji te zagovara znatno veće izdvajanje ukupnih sredstava za istraživanje u državama članicama kako bi se održala i ojačala međunarodna konkurentnost EU-a. Parlament se također zalaže za bolju suradnju s partnerima izvan Unije, za tijesno povezivanje aktivnosti strukturnih fondova i okvirnih programa, za ciljani pristup kako bi se povećala uključenost malih i srednjih poduzeća te olakšalo sudjelovanje slabijih sudionika koji pokazuju potencijal. Nadalje, Parlament ustraje u pojednostavljivanju postupaka i većoj fleksibilnosti okvirnih programa kako bi se sredstva mogla preusmjeriti na izglednija područja te kako bi se moglo reagirati na okolnosti koje se mijenjaju kao i na nove prioritete istraživanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 00:24