Oceani su sve su topliji. Prošle godine zabilježene su najviše temperature oceana u povijesti, što je već šesta godina zaredom kako ovaj rekord biva oboren. Tako stoji u opširnom izvješću na kojem je radilo 23 znanstvenika

Zagrijavanje oceana prvenstveno je potaknuto klimatskom krizom uzrokovano ljudskim aktivnostima, kažu znanstvenici i izrazito je precizan indikator globalnog zagrijavanja. Premda i temperatura atmosfere također naglo raste, manje je vjerojatno da će baš svaka naredna godina biti rekordna kao što je slučaj kod oceana.

-Toplina oceana na globalnoj razini neumoljivo raste što je jasni pokazatelj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem- rekao je Kevin Trenberth, klimatski znanstvenik iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Coloradu i koautor istraživanja.

Toplije oceanske vode pridonese osnaživanju oluja, uragana i ekstremnih oborina, navodi se u istraživanju. Zagrijana voda iz oceana širi se i izjeda goleme grenlandske i antarktičke ledene ploče, a oba ova procesa potiču i porast razine mora.

Kako se svijet zagrijava zbog izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i drugih aktivnosti, oceani su preuzeli najveći teret dodatne topline. Više od 90% topline proizvedene tijekom posljednjih 50 godina apsorbirali su oceani, privremeno pomažući da se čovječanstvo i druge kopnene vrste poštede temperatura koje bi, bez njihova utjecaja, poštede od apokalipse.

Količina topline koju upijaju oceani je ogromna. Prošle godine, gornjih 2000 metara oceana, gdje se događa najveći dio zagrijavanja, apsorbiralo je 14 zetadžula više nego 2020. Usporedbe radi, ta količina dodatne energije je 145 puta veća od cjelokupne svjetska proizvodnja električne energije.

Dugotrajno zagrijavanje oceana najbrže se događa u Atlantskom oceanu, premda je i iako je sjeverni Pacifik imao "dramatično" povećanje topline od 1990. godine, a i Sredozemno more prošle je godine zabilježilo snažan rast temperatura.

-Dok ne dosegnemo neto nultu emisiju, zagrijavanje će se nastaviti i nastavit ćemo rušiti rekorde u oceanu-zaključio je Michael Mann, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Penn State i još jedan od 23 istraživača koji su radili na ovome izvješću.

-Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. svakako jest ambiciozan, ali nije neostvariv. Dovoljno je vremena ostalo pred nama da shvatimo ozbiljno ovaj urgentan zadatak i učinimo sve u našoj moći da tu obvezu ispunimo. Pozitivno je to što sve više ljudi uviđa probleme i klimatske prijetnje, a to nas bez sumnje čini spremnijima za reakciju i osobni doprinos-kazao je Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, o ambiciozom europskom klimatskom planu, koji bi trebao pridonijeti i hlađenju oceana.