Državama diljem svijeta pod hitno je potreban "globalni zeleni dogovor" koji će donijeti progresivna pravila i zakone kako bi se usporile klimatske promjene, te obnovio prirodni svijet, složila se skupina političara iz Velike Britanije, Europe i zemalja u razvoju.

Globalni savez poziva političare iz zakonodavnih tijela svih zemalja da zajedno počnu raditi na politikama koje bi omogućile pravedan prijelaz na zeleno gospodarstvo. Ovaj vapaj za globalnom alijansom upućen je uoči UN-ove središnje klimatske konferencije COP26, koja će se održati u studenom ove godine u Glasgowu.

Savez uključuje europarlamentarce, predstavnike iz Velike Britanije, Brazila, Argentine, Indonezije, Malezije, SAD-a...

”Klimatske promjene su stigle i prijete opstanku cijelog čovječanstva. Već smo vidjeli zastrašujuće posljedice nedjelovanja - šumski požari koji bjesne preko zapadne obale [SAD-a], ekstremni uragani, vrućine u Australiji i masivne poplave širom svijeta. Prirodne katastrofe pogoršat će se ako ne djelujemo kao globalna zajednica koja će se suprotstaviti ovom razaranju”, izjavila je ovom prigodom Ilhan Omar, Demokratska kongresnica iz Minnesote.

Savez želi da vlade uspostave mjere za poticanje zelene ekonomije, kao i da surađuju na globalnom pristupu cjepivima protiv Covida i restrukturiranju duga za najsiromašnije zemlje svijeta. Isto tako teže razmjeni znanja širom svijeta o do sada uspješnim inicijativama, kao što je bio plan dekarbonizacije nedavno predstavljen na Kostariki.

Nedavno istraživanje tvrtke Vivid Economics pokazalo je da samo oko jedne desetine od 17 trilijuna dolara, koliko se globalno potrošilo na spašavanje ekonomija pogođenih pandemijom, otišlo na projekte koji će smanjiti emisiju stakleničkih plinova ili obnoviti prirodu. Međutim, više od tri trilijuna dolara uliveno je u mjere i industrije koje su aktivno štetile okolišu, kao što su ugljen i druga fosilnih goriva.

Budući da se Europa, kao i ostatak svijeta, suočava s gospodarskim i društvenim posljedicama klimatskih promjena, propadanjem ekosustava i prekomjernom potrošnjom prirodnih resursa, na plenarnoj sjednici u srpnju eurozastupnici su glasali o Akcijskom programu za okoliš do 2030. čiji je cilj rješavanje ovakvih pitanja. Europski parlament je u studenome 2019. proglasio klimatsku krizu i pozvao Komisiju da se pobrine za usklađivanje budućih zakonodavnih i proračunskih prijedloga s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma.