Prošle godine je zabilježeno 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, što je porast za 50 posto u odnosu na 2020. godinu, kada je bilo registrirano 227 slučajeva. Barem djelomični uzrok toga sigurno su aktivnosti koje se odvijaju na internetu. Zabrinjava i podatak da je svaki peti srednjoškolac u posljednjih godinu dana ili pretrpio ili svjedočio seksualnom zlostavljanju na internetu. Nadalje, deset posto njih šalje vlastite seksualne sadržaje drugima, od čega ih više od pola isto čini na nagovor druge osobe, a više od 20 posto zbog ucjene i prijetnje. Gotovo 40 posto mladih izjavljuje da je primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih osoba, a 30 posto hrvatskih srednjoškolaca potvrdilo je kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama kada su neprimjereno odjevene, gole ili tijekom seksualnih aktivnosti, nakon čega su te fotografije podijeljene na internetu. Na pitanje kako reagiraju na ovakva ponašanja više od 40 posto učenika ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog straha od "preburne" reakcije škole, a više od polovice mladih ignorira doživljeno seksualno uznemiravanje te blokira osobe uključene u to ponašanje.
Ove nam podatke na temelju istraživanja “Safer Internet Center: Making Internet a good and safe place” iznosi Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet. Upravo radi ovih zabrinjavajućih statistika oni u suradnji s A1 3. listopada organiziraju konferenciju Cyber Guard, posvećenu stvaranju sigurnijeg digitalnog svijeta za sve, a posebno za djecu. Ova jedinstvena konferencija okuplja vodeće domaće i svjetske stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, zaštite dinamike poslovanja i poslovnih sigurnosnih rješenja, tehnologije, obrazovanja i drugih ključnih sektora, s ciljem poticanja dijaloga i razmjene znanja.
Jedna od sudionika konferencije je Nina Vaaranen-Valkonen, kognitivna psihoterapeutkinja koja se bavi traumom žrtava. Svoju karijeru započela je u zdravstvenom sektoru i 20 godina radi na zaštiti djece od svih oblika seksualnog nasilja, posebice seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu. Radi u više vladinih i međunarodnih stručnih radnih skupina i ima veliko kliničko znanje o radu sa žrtvama seksualnog nasilja i njihovim obiteljima. Vodi grupe vršnjačke podrške za roditelje čija su djeca postala žrtvama seksualnog nasilja i istraživanje vezano uz žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
Osjećaj da je žrtva odgovorna
Stručnjakinju Vaaranen-Valkonen najprije pitamo postoji li razlika u traumama kad pričamo o cyber i fizičkom nasilju.
- Najnovija istraživanja i rad sa preživjelima ukazuju na to da internetski elementi seksualnog zlostavljanja mogu pogoršati ili zakomplicirati utjecaj te donijeti dodatne izazove u oporavku žrtve, dovodeći do viših razina simptoma posttraumatskog stresa. Čimbenici za koje se smatra da doprinose pogoršanju učinka uključuju trajnost slika ili videozapisa zlostavljanja, što povećava osjećaj samookrivljavanja, kao i emocionalno zlostavljanje koje počinitelji često koriste kada nemaju mogućnosti fizički zastrašiti i prijetiti žrtvi. Uloga srama i samookrivljavanja, uzrokovana nedostatkom fizičkog zastrašivanja te žrtvinim neprepoznavanjem moći manipulacije i prisilnog ponašanja počinitelja na internetu mogla bi objasniti pogoršan utjecaj jer može dovesti do kognitivne distorzije da je žrtva odgovorna. Ovu kognitivnu distorziju okrivljavanja žrtve može usvojiti sama žrtva, ali i ljudi u njenoj okolini, uključujući roditelje i stručnjake – govori nam.
Ističe kako su u prevenciji online nasilja najvažnije sigurnosne digitalne vještine. Pružanjem znanja i alata koji mladima omogućuju prepoznavanje potencijalnih prijetnji na internetu i donošenje informiranih odluka na vrijeme može ih se u najboljem slučaju zaštititi od različitih oblika zlostavljanja na internetu.
- Također, ove vještine osnažuju djecu i mlade da prepoznaju kada su postali žrtve i potiču ih da svoja iskustva povjere pouzdanoj odrasloj osobi. Razvili smo web stranicu #MyFriendToo za mlade. Ova stranica im pruža jasne informacije i smjernice u situacijama kada saznaju da je njihov prijatelj bio žrtva seksualnog uznemiravanja, zavođenja ili drugog oblika seksualnog nasilja. Cilj ovog projekta je osnažiti mlade da pomognu svojim prijateljima da prijave seksualno nasilje sigurnoj odrasloj osobi – kaže Vaaranen-Valkonen.
Podrška za roditelje i djecu
Dužnost je društva da educira djecu, no stručnjakinja ističe kako dio odgovornosti nose i platforme. Bila je dio tima koji je razvio preporuke za tech divove, koje se, između ostalog, odnose na to da se webovi već u startu trebaju razvijati tako da na umu imaju dječja prava, moraju imati osigurane dostupnost i pristupačnost resursa i informacija o sigurnosti na internetu za djecu, učinkovito otkrivati, prijavljivati i uklanjati materijale seksualnog zlostavljanja djece i boriti se protiv iskorištavanja djece putem interneta. Njihova je dužnost i provoditi mjere odvraćanja i sprječavanja počinitelja te osigurati mjere za potvrdu dobi.
Mimo preporuka za tehnološke platforme, godine 2021., organizacija Protect Children razvila je priručnik za grupe vršnjačke podrške You are Enough™ za roditelje i skrbnike čije je dijete postalo žrtva seksualnog nasilja.
- Te su grupe bile izuzetno vrijedne za jačanje roditeljstva tijekom dugog procesa oporavka od traumatskih iskustava. Protect Children trenutno provodi pilot projekte i implementira grupe vršnjačke podrške diljem Europe u okviru EU projekta 2KNOW. Protect Children je od 2021. godine održao devet grupa vršnjačke podrške You are Enough™ u Finskoj. Grupe se odvijaju putem interneta kako bi se osigurala lakša dostupnost svima, a formiraju se na temelju bliskosti počinitelja – unutar obitelji, izvan obitelji i online. Jedna grupa uključuje pet do osam sudionika i dva stručna terapeuta koji vode rasprave. Prethodne i naknadne ankete provedene među sudionicima grupa You are Enough™ pokazale su da 75 posto skrbnika smatra da je njihovo sudjelovanje u grupi pozitivno utjecalo i na dobrobit njihovog djeteta. Sudjelovanje je poboljšalo njihovo roditeljstvo i sposobnost prepoznavanja i suočavanja sa simptomima traume kod djeteta ili traženja dodatne pomoći kada je to potrebno. Svi sudionici su naveli poboljšanje vlastite dobrobiti jer im je postalo lakše nositi se s vlastitim izazovnim emocijama, što im je omogućilo bolji odgovor na složene potrebe njihovog djeteta – priča stručnjakinja.
Na koncu ju pitamo što savjetuje mladima koji se boje prijaviti online nasilje zbog stigmatizacije ili straha od osvete.
- Važno je razumjeti da niste sami i da počinitelji često koriste manipulativne taktike kada ciljaju djecu i mlade. Takva manipulacija može navesti žrtve da povjeruju kako ne postoji izlaz ili da su sami igrali ulogu u zlostavljanju; međutim, ključno je zapamtiti da odgovornost u potpunosti leži na zlostavljaču ili odrasloj osobi koja je uključena. Djeca i mladi nikada ne bi trebali osjećati sram zbog onoga što im se dogodilo. Prijavom zlostavljanja pouzdanim odraslim osobama, uključujući i policiju, žrtve mogu dobiti pomoć koja im je potrebna kako bi zlostavljanje prestalo i kako bi dobili podršku koju zaslužuju. Nekim žrtvama može biti korisno čitati o iskustvima drugih ljudi ili se pridružiti grupi vršnjačke podrške za mlade – zaključuje.
Riječ vrhunskih stručnjaka
O ovoj važnoj tematici razgovaramo i s Tomislavom Ramljakom iz Centra za sigurnost interneta. On kaže kako je izuzetno važno ozbiljno uzeti u obzir rast kaznenih djela na štetu djece i krenuti sa konkretnim mjerama usmjerenih prema prevenciji i aktivnijoj zaštiti djece na internetu.
- Što se elektroničkog nasilja tiče, ono može proći neopaženo ako roditelji ili skrbnici djeteta nisu upoznati s rizicima i znakovima online zlostavljanja. S obzirom na sve veću upotrebu pametnih telefona, društvenih mreža i interneta općenito, djeca su izložena riziku zlostavljanja i iskorištavanja u digitalnom okruženju. Problemi s kojima se djeca mogu susresti u online okruženju uključuju cyberbullying, grooming, sexting, seksualnu iznudu – sextortion i slično – nabraja.
Kaže kako je Cyber Guard konferencija koju treba posjetiti svaki stručnjak koji se u svom radu susreće s djecom i mladima.
- Konferencija će obuhvatiti teme iz područja kibernetičke sigurnosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja, a program na #BoljiOnline streamu će ispuniti predavanja međunarodnih stručnjaka koji svakodnevno rade na zaštiti djece na internetu od različitih oblika zlostavljanja, poput recimo Johna Shehana, dopredsjednika američkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, najveće američke organizacije posvećene pronalasku nestale djece i zaštiti djece od iskorištavanja. On će nam otkriti na koje sve načine Meta, Google, Snapchat i slični mogu surađivati s organizacijama koje se bave uklanjanjem materijala seksualnog zlostavljanja djece i kako pružiti podršku žrtvama nakon otkrivanja i uklanjanja takvog materijala sa seksualnim zlostavljanjem – ističe.
Spominje i Stephena Sauera, direktora kanadskog Centra za zaštitu djece od online seksualnog zlostavljanja. On će predstaviti projekt Arachnid, inovativni alat za praćenje materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece online. Otkad je pušten u rad, Arachnid je otkrio više od sedam milijuna slika i videa koji su potom uklonjeni s više od tisuću servera u više od sto država diljem svijeta.
- Želimo kroz dobre i inovativne primjere prikazati kakve su nam mogućnosti u borbi protiv takvih materijala, jer smo suočeni s najnovijim prijetnjama poput materijala sa seksualnim zlostavljanjem koji generira umjetna inteligencija – ističe Ramljak, dodajući da je konferencija zajednički pothvat Centra za sigurniji internet i partnera A1 Hrvatska.
- Vjerujemo da je ovo još samo jedan od zajedničkih pothvata u nizu koji će rezultirati povećanom svijesti o sigurnosti djece, kako u offline, tako i u online svijetu. Mislim da će jako biti zanimljivo poslušati i panel Jesmo li #BoljiOnline gdje ćemo s content creatorom Marcom Cuccurinom, ekipom iz agencije MoodMedia i Ivom Ančić iz A1 Hrvatska raspravljati o Gen Z Akademiji i što se dogodi kada kreatori sadržaja uz podršku Centra za sigurniji internet proaktivno osvještavaju o odgovornom korištenju tehnologije – najavljuje.
Podsjeća kako CSI već niz godina vodi besplatnu liniju za pomoć, i to na broju 0800 606 606, koji je na raspolaganju djeci, mladima, roditeljima i stručnjacima koji rade na polju sigurnijeg korištenja interneta. Osim toga, tu je i hotline na kojeg je moguće anonimno dojaviti ilegalni sadržaj na internetu - od govora mržnje i vršnjačkog nasilja do prijave materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece.
Na koncu ga pitamo kako vidi budućnost borbe protiv nasilja na internetu.
- Puno je mjesta za napredak. Kada u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu 2006. godine počeli držati predavanja vezano za sigurnost djece na internetu nismo bili shvaćeni ozbiljno niti se na to gledalo kao na problem. Međutim danas je situacija puno bolja, svjesnost o ovoj problematici je prisutna i djeca su ipak opreznija kod korištenja društvenih mreža. Najveći dio preventivnih aktivnosti koji Centar za sigurniji Internet radi su ipak najviše financirane kroz projekte što ima otežava održivost u budućem razdoblju. Primjeri iz drugih zemalja gdje se država direktno uključila u podršku rada Centara za sigurniji Internet daleko više su napravili po pitanju terenskog obilaska škola, pogotovo u manjim ruralnim mjestima. Mi sada pokrivamo koliko možete, pristuni smo u Osijeku, Zagrebu i Splitu i iz tih mjesta pokušavamo doći do što većeg broja djece, mladih, roditelja i stručnjaka kako bi im održali predavanja i bili na raspolaganju u slučaju potrebe savjetodavnog rada. Jedan važan korak nedostaje, a to je suradnja s Ministarstvom unutarnjih poslova kroz sporazum s kojim bi mogli slobodnije raditi na procjeni prijava koje dobivamo kroz naše kanale dojave ili od drugih kolega. Naša je zemlja jedna od rijetkih koja nema takav sporazum, a mi, bez te suradnje radimo s obujmom problema koji je puno manji od našeg kapaciteta. No, vjerujem da će i do toga uskoro doći, jer svima nam je cilj kreiranje sigurnijeg i boljeg interneta za djecu – zaključuje Ramljak.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i A1 Hrvatska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....