Osim promjena u vremenu, jesen sa sobom donosi drugačiji ritam života pa se većina ljudi ovih dana još prilagođava povratku na posao i brojnim svakodnevnim zadacima. U rutinu se vraćaju i najmlađi, a bilo da je riječ o početku vrtića ili škole, djecu čeka nova doza smijeha, igre, učenja i druženja s vršnjacima. Roditelje pak čekaju novi izazovi. Kako uskladiti svoj raspored s brojnim školskim zadacima, izvannastavnim aktivnostima i pokojim rođendanom, pitanja su koja redovno prolaze kroz glavu mnogima od njih.
Zbog užurbanih dnevnih rutina često pati ono što nikako ne bi trebalo – prehrana djece. Brojni roditelji okreću se nezdravim opcijama, koje često imaju mnogo kalorija, a malo nutritivnih sastojaka, što može imati nepovoljan utjecaj na zdravu tjelesnu masu kod djece. Istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i UNICEF-a, pokazalo je da svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, ali i da živi u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike. Ispostavilo se i da percepcija roditelja nije u skladu s realnošću pa roditelji ne smatraju višak kilograma svoje djece problemom, a nisu ni dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane. Dijabetes i druge kronične bolesti, kao i kardiovaskularne bolesti te karijes, samo su neke od potencijalnih posljedica nezdrave prehrane u djetinjstvu. Budući da navike iz djetinjstva često prelaze i u odraslu dob, zanimalo nas je što je sve potrebno za uspostavljanje dobrih prehrambenih navika kod djece.
Obrok bez ekrana
Nutricionist Marko Šimić, osnivač brenda Nutribrat, kaže kako je jedan od najvažnijih zadataka roditelja djeci usaditi zdrave prehrambene navike poput redovitih obroka, unosa raznovrsnih namirnica i ograničavanje unosa visoko procesiranih namirnica.
- Jako je važno i naučiti djecu da budu fokusirani na konzumaciju hrane kako bi se naučili samoregulaciji unosa, odnosno da jedu kada su gladni i da stanu kada su siti. Konzumacija obroka s obitelji, bez distrakcija, pogotovo bez ekrana, dodatno jača ove navike – govori stručnjak.
- Uravnotežen obrok za djecu osnovnoškolske dobi trebao bi uključivati sve glavne skupine namirnica: proteine, odnosno meso, ribu, jaja, zatim ugljikohidrate, poput cjelovitih žitarica i poželjne mast, kao što su orašidi, maslinovo ulje i riba. Za unos vlakana i vitamina, treba konzumirati voće i povrće. Također bih preporučio unos mliječnih proizvoda kao visokokvalitetni izvor kalcija i vitamina D koji podržavaju zdravlje kostiju. Vrlo jednostavna smjernica je da tanjur bude što šareniji, odnosno da bude barem pet različitih boja voća i povrća svaki dan – naglašava Šimić.
Za optimalan rast i razvoj, djeca bi od prve do treće godine života trebala konzumirati 13 grama proteina dnevno, od četvrte do osme godine 19 grama, a djeca u dobi od devet do 13 godina 34 grama proteina dnevno. Idealna kombinacija svih benefita proteina i mliječnih proizvoda, nalazi se u paštetama Lino Njupalice, a najmlađi mogu birati između pileće s mliječnim namazom i paštete od tune, također s mliječnim namazom. Osim što je divno maziva, kremasta i ukusna, ova pašteta napravljena je od najboljih komada mesa tune i piletine, i to bez aroma, konzervansa, palminog ulja te pojačivača okusa. Lino Njupalice praktične su za konzumaciju u svakoj prilici, glavne obroke ili ukusan međuobrok.
Potrebe prilagođene dobi
Nutricionist naglašava i da nutritivne potrebe djeteta ovise o fazi razvoja. Tako je tijekom prvih godina naglasak na visokoenergetskoj hrani bogatoj masnim kiselinama, proteinima i željezom kako bi podržali rast mozga i fizički razvoj. U ranom djetinjstvu su ključni i minerali poput kalcija i vitamina D i A neophodnih za razvoj kostiju i podržavanje rada imunološkog sustava. Tijekom školske dobi potrebe rastu sukladno povećanoj tjelesnoj aktivnosti, dok u adolescenciji potrebe za makronutrijentima (mastima, proteinima i ugljikohidratima) i mikronutrijentima (vitaminima i mineralima) rastu eksponencijalno zbog naglog rasta i promjena koje se događaju u tijelu. Tu raznolika prehrana postaje ključna za razvoj i kognitivne sposobnosti.
Uravnotežena prehrana, kaže stručnjak, pomaže i u regulaciji razine šećera u krvi, što sprječava nagle promjene raspoloženja i padove energije. Kod potencijalnih padova energije, umjesto posezanja za slatkišima, Šimić savjetuje posegnuti za voćem, povrćem i orašastim plodovima, a naglašava i važnost doručka.
- Redoviti obroci i međuobroci pomažu djeci pri održavanju stabilne razine energije i koncentracije tijekom cijeloga dana. Doručak je posebno važan jer osigurava energiju neophodnu za početak dana i poboljšava kognitivne mogućnosti. Stoga bi dan bilo poželjno započeti s obrokom bogatim vlaknima i proteinima – govori Šimić.
- Prekomjerni unos rafiniranih ugljikohidrata i šećera povezan je s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti kod djece. Isto tako, rafinirani šećeri brzo podižu razinu šećera u krvi, što može dovesti do pada energije i poremećaja u koncentraciji – ističe stručnjak.
Kako ne bi dolazilo do nepotrebnog dizanja šećera u krvi, Lino Njupalice u svojoj ponudi, uz paštete imaju i pureću i pileću šunku, bogate proteinima, s niskim udjelom masti, soli i bez pojačivača okusa. Praktično pakiranje od 60 grama čini ih odličnim za ponijeti na treninge, izlete, odmore i uvijek imati u zalihi kod kuće. U kombinaciji s kruhom od cjelovitih žitarica, ove Lino Njupalice čine idealan doručak ili međuobrok.
Važnost dobrog primjera
Uz proteine, masti i ugljikohidrate, za pravilan rast i razvoj djece nužna je i konzumacija mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala.
- Vitamin A igra važnu ulogu u funkcioniranju vida i imunološkog sustava, dok vitamin D i kalcij podržavaju zdravlje kostiju. Željezo je s druge strane ključno za prevenciju anemije, osobito kod djevojčica u adolescenciji. Da bi djeci osigurali dovoljan unos ovih važnih tvari, roditelji bi na njihov jelovnik trebali uvesti raznoliku prehranu bogatu svježim voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima - kaže Šimić.
Na pitanje kako se nositi s mogućim odbijanjem zdrave hrane i izbirljivošću kod djece, stručnjak odgovara kratko i jasno – vodite se primjerom.
- Roditelji mogu poticati raznoliku prehranu postavljajući prvenstveno sebe kao primjer. Također, jedan od ključnih savjeta za roditelje je uvođenje novih namirnica na kreativan i zabavan način, primjerice kroz stvaranje oblika od povrća ili dodavanje raznobojnih sastojaka. Izbjegavanje pritiska i stvaranje pozitivne atmosfere za vrijeme obroka također može umanjiti izbirljivost. Uz to, uključivanje djece u kupovinu namirnica i kuhanje isto može doprinijeti razvoju pozitivnog odnosa prema hrani – pojašnjava.
Prehrana je kamen temeljac dobrog zdravlja i razvoja svih ljudi, a posebno djece. Uravnoteženom prehranom ne radi se samo na prevenciji bolesti, već se omogućava i pravilni rast i razvoj, koji je neophodan sastojak živahnog, bezbrižnog djetinjstva. Neka, stoga, ova jesen bude početak usvajanja zdravih prehrambenih navika i uživanja uz Lino Njupalice!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....