Zabrinjavajuća statistika

Lani je bilo 64 posto više požara raslinja nego u 2021., kakva su predviđanja za ovu godinu?

Globalni porast temperature jedan je od najsnažnijih faktora koji utječe na povećani rizik od požara
 Shutterstock

Posljednjih godina naš je planet svjedočio alarmantnom porastu globalnih temperatura, što je izazvalo katastrofalne posljedice na brojne ekosustave. Nagli temperaturni porast potiče suše i toplije uvjete, čineći šume osjetljivijima, a ekstremni toplinski valovi i dugotrajne suše savršeni su recept za izbijanje šumskih požara. Požari ne samo da pustoše naše šume, već predstavljaju i značajnu prijetnju divljini, ljudskim životima i ukupnoj biološkoj ravnoteži. Kad ekološkim faktorima pridodamo i činjenicu da je turistička slika proteklih godina u Hrvatskoj sve intenzivnija, pri čemu je ljudski faktor još uvijek glavni čimbenik šumskih požara, ostaje nam pitati se kakav je period pred nama.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u proteklom desetljeću zabilježen je porast od 20 posto u globalnoj površini zahvaćenoj požarima. U prosjeku, oko 10 milijuna hektara zemlje godišnje bude uništeno ili oštećeno požarima, pri čemu šteta ne staje samo na uništenoj vegetaciji, već ostavlja štetne posljedice na čitav ekosistem, uključujući i brojne životinjske vrste koje nastanjuju požarima zahvaćena područja.

Najviša zabilježena temperatura

Globalni porast temperature jedan je od najsnažnijih faktora koji utječu na povećani rizik od požara. Početkom mjeseca zabilježena je najviša prosječna temperatura na globalnoj razini od kad postoje mjerenja, a iznosila je 17 stupnjeva Celzijusa. Iako nekima potonje spomenuta temperatura zvuči bezazleno, treba imati na umu da u izračunavanje globalnog prosjeka ulaze i područja koja broje „debele“ minuse kao što su Sibir, arktička područja i planinski lanci gdje temperatura zna pasti i ispod negativnih 50 Celzijevih stupnjeva.

image
Shutterstock

Prošla godina na području Hrvatske bila je jedna od najtežih po pitanju požara, a za očekivati je da će se ovaj negativni trend nastaviti. Zabrinjavajuća statistika pokazala je kako je u 2022. godini na području Hrvatske zabilježeno 64 posto više požara raslinja na otvorenom u usporedbi s godinom ranije. U istom periodu primijećen je porast u opožarenoj površini od čak 160 posto. Prema procjenama Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna temperatura zraka u protekla tri mjeseca bila je za do jedan stupanj viša od godišnjeg prosjeka, što značajno pridonosi riziku od požara.

Iako se šumski požari mogu pojaviti prirodno, ljudski čimbenici značajno su pridonijeli nedavnom porastu njihove pojave. Logorske vatre bez nadzora, odbačene cigarete i nemarno paljenje česti su uzročnici šumskih požara. Osim toga, aktivnosti poput sječe i čišćenja zemljišta, ako se ne provode odgovorno, mogu dovesti do nekontroliranih požara jer narušavaju delikatni balans prirodnog ekosustava.

Važno je istaknuti da su prirodni i ljudski faktori često međusobno povezani i da njihova kombinacija može rezultirati katastrofalnim šumskim požarima. Prevencija, rano otkrivanje i brza intervencija ključni su u smanjenju rizika od šumskih požara i zaštiti šumskih područja.

Bolje spriječiti, nego liječiti

Uz prevenciju i intervenciju, tehnologija igra sve veću ulogu u suzbijanju šumskih požara. Napredni sustavi za nadzor šuma, poput upotrebe termalnih kamera i dronova, omogućuju ranu detekciju požara i brzu reakciju. Ovi tehnološki alati pomažu u identifikaciji početnih žarišta i omogućuju vatrogascima da pravovremeno interveniraju, čime se smanjuje šteta koju požar može uzrokovati. Kako bismo osigurali sigurnu budućnost naših šuma, potrebno je kontinuirano ulagati u istraživanje i razvoj novih tehnika za prevenciju i suzbijanje požara. Hrvatske šume d.o.o., tako su samo ove, 2023. godine, uložile 16,3 milijuna eura za provođenje mjera zaštite šuma od požara, a od prošlog rujna do danas izgrađeno je 60 kilometara novih požarnih puteva.

image
Shutterstock

Dodatno, Hrvatske šume u sklopu protupožarne kampanje „Nemar je prva iskra“ provode niz mjera s ciljem smanjenja rizika od šumskih požara. Jedna od najvažnijih metoda prevencije je redovito održavanje šumskih područja. To uključuje uklanjanje suhog i zapaljivog raslinja, redovitu kontrolu i obnovu protupožarnih cesta te obuku osoblja za postupanje u hitnim situacijama.

Pored toga, Hrvatske šume surađuju s vatrogasnim službama, stručnjacima za šumske požare i lokalnim zajednicama kako bi podigle svijest o prevenciji šumskih požara. Kampanje informiranja i obrazovanja o šumskim požarima pomažu građanima da razumiju opasnosti i poduzmu potrebne korake kako bi smanjili rizik od izbijanja požara. Edukacija djece o važnosti očuvanja šuma i pravilnog postupanja u prirodi također igra ključnu ulogu u prevenciji.

Važno je napomenuti da preventivne mjere nisu dovoljne same po sebi. U slučaju izbijanja šumskog požara, brza reakcija i efikasna intervencija su od iznimne važnosti. Upravo zato Hrvatske šume ulažu znatne napore u poboljšanje protupožarne infrastrukture i opreme. Pored toga, suradnja s lokalnim vatrogasnim postrojbama i stručnjacima omogućuje brzo djelovanje u slučaju požara.

image
Shutterstock

Na različitim lokacijama duž Jadrana postavljen je sustav videonadzora koji se sastoji od ukupno 96 kamera i aktivan je tijekom cijele godine. Dodatnih 20 lokacija na Istarskom poluotoku, području Kvarnera i južnom dijelu Ličko-senjske županije opremljeno je videonadzorom početkom ljeta. Plan je u sljedeće tri godine postići potpunu pokrivenost videonadzorom na mediteranskom i planinskom području Republike Hrvatske, a poduzimaju se mjere u nizinskom dijelu u suradnji s vatrogasnim zajednicama.

- Najugroženije su šume u mediteranskom dijelu, ali kako se klima mijenja požari sve više izbijaju i u gorskome dijelu. Imamo sve veći broj sunčanih i toplih dana na velebitskom i dinarskom masivu, ali zadnjih godina i u Gorskom kotaru. Sve to govori da moramo generalno sagledati opasnost od požara – istaknuo je Nediljko Dujić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

image

Kampanja "Nemar je prva iskra"

Hrvatske šume

Međutim, za učinkovitu prevenciju i suzbijanje šumskih požara potrebna je i suradnja svih dionika, uključujući vlasnike zemljišta, lokalne vlasti, stručnjake, vatrogasne postrojbe i građane. Svaka osoba može pridonijeti očuvanju šuma tako da slijedi upute o sigurnom ponašanju u prirodi, ne ostavlja otvorene plamenove ili opuške cigareta, te odmah prijavljuje sumnjive aktivnosti ili požare lokalnim nadležnim tijelima.

Ukratko, pred nama je izazovna godina po pitanju šumskih požara, ali uz sustavnu prevenciju, brzu reakciju i suradnju svih dionika, možemo smanjiti rizik od požara i osigurati sigurnu budućnost naših šuma. Hrvatske šume predvode napore u zaštiti šuma od požara, ali i na nama je da se odgovorno ponašamo u prirodi i čuvamo naše prekrasne šumske riznice za buduće generacije.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Hrvatske šume d.o.o.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 02:03