Ona je naš najdraži jutarnji partner, njen miris i okus “dižu nas iz mrtvih”, nezaobilazni je sastojak svakog druženja, kuhamo je na desetke različitih načina, netko je pije čistu crnu, netko malo slađu, a netko s mlijekom – da, to je nezaobilazna kava. Ovaj omiljeni napitak ljudi diljem svijeta s nama je već tisućama godina, a svaka zemlja zrnca kave pretvorila je u svoje osobne rituale. Mi ju konzumiramo klasičnu, crnu ili s mlijekom, Talijani je piju uz krišku limuna, u Maroku joj dodaju različite začine, a nekada davno u starim arapskim kulturama žene su se zbog nje ostavljale muževe koji bi rekli da im se ne sviđa kava koju je pripremila. Iako, danas zbog nje (vjerojatno) ne dolazi do raskida brakova i veza, ova sirovina druga je po redu roba kojom se najviše trguje, odmah iza nafte. Koliko je tražena, pokazuje i podatak da se samo prošle godine u svijetu potrošilo 166,63 milijuna vreća kave od 60 kilograma. Kada se gleda po zemljama, Hrvati po stanovniku u prosjeku potroše šest kilograma kave godišnje. To nas smješta na 20. mjesto liste kavopija u svijetu, a pobjednici su Finci koji troše oko 10,35 kilograma kave po stanovniku godišnje.
Osim što nas okrepljuje, u umjerenim količinama kava može biti dobra i za zdravlje. Brojna istraživanja pokazala su kako ljudi koji piju kavu žive dulje, a jednako tako zahvaljujući tom napitku imaju i manje šanse za razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te Parkinsonove bolesti. Još od davnina, zrna kave koriste za njegu kože ili kao piling u borbi s celulitom te mrtvim stanicama kože.
No, koliko god ju voljeli i konzumirali svaki dan, rijetki od nas znaju prepoznati kvalitetan napitak. Kako bi otkrili koje su to male tajne uz pomoću kojih ćemo biti sigurni da smo na stol dobili najbolje od zrna kave, za pomoć smo se obratiti Luki Burazeru, gastro treneru iz Fresh Corner INA Regije jug koji je duže vrijeme radio kao barista i zna sve o kavi i aparatima za pripremu omiljenog napitka.
Osnovna pravila
Prije svega, valja napomenuti kako u svijetu postoje dvije vrste kave - arabica i robusta. Arabica se smatra najstarijom i najpopularnijom vrstom, a čak 70 posto kave na svijetu pripada upravo njoj. Zrna arabice daju blagu i aromatičnu kavu, obogaćenu čokoladnim ili citrusnim notama. S druge strane, Robusta sadrži duplo više kofeina, često se koristi kao pojačivač okusa drugih kava, a njen udio proizvodnje u svijetu ne prelazi 30 posto. Specifična je po svom gorko – kiselom okusu, debeloj i “spužvastoj” pjeni te pripada starom talijanskom stilu espressa.
- Kod pripreme kave veliku ulogu igra sama kvaliteta zrna, ali ona nije jedini faktor u kvaliteti krajnjeg proizvoda. Da imamo i najbolju i najkvalitetniju kavu, naš omiljeni napitak pod utjecajem čovjeka opet može postati loš – upozorava Burazer.
Na okus kave uvelike utječe higijena aparata, ispravnost opreme, ali i osoblje koje ju priprema. Primjerice, aparat koji se ne čisti svakodnevno neće dati onaj pravi okus kave već će se u proizvodu osjetiti i tragovi odstajalih i ranije pripremljenih kava. Uz to, važno je da aparat radi ujednačeno, točnije da su mu pritisak i temperatura uvijek isti. Bitno je i vrijeme mljevenja kave. Ako je mljevena tik prije pripreme krajnji proizvod bit će kvalitetniji, odisat će svježinom i svim aromama koje se kriju u zrnu.
Dobar espresso vs. dobra kava s mlijekom
Kvalitetu kave možete ocijeniti bez da ju uopće kušate.
- Pravi espresso mora biti kratak, a krema na kavi mora biti postojana i ujednačene boje – dodaje.
Nakon vizualne inspekcije, slijedi kušanje. Kako bi osjetili pravi okus kave i sve njene arome, prije ispijanja prvog gutljaja potrebno je popiti vode kako bi isprali sve okuse iz usta. Ovisno o vrsti kave koju ste dobiti, u okusu morate osjetiti različite arome, od one čokoladne, pa do voćnih i citrusnih aroma koje se otpuštaju na kraju.
Kada je u pitanju kava s mlijekom, koji Hrvati najčešće konzumiraju, Burazer otkriva kako je kod nje najbitnija pjena koja mora biti poput glazure, bez rupica.
- To možemo otkriti i prostim okom. Simbioza kave i mlijeka dobro je napravljena, ako je krema na vrhu kao glazura, a ne pjena od deterdženta – ističe.
Također, zabluda je da mlijeko koje se stavlja u kavu mora biti specijalno napravljeno za nju, s većim udjelom masti. Naprotiv, za kavu je potrebno svježe mlijeko, bogato proteinima, a masnoća i kremoznost moraju doći iz same kave. Prilikom pripreme mlijeko ne smije priječi 62 stupnja celzijusa.
Masnija mlijeka koriste se kako bi sakrila nedostatke same kave, odnosno, njenu lošu kvalitetu. Ako se koristi kvalitetna kava koja je dobro spravljena, za nju nije potrebno punomasno mlijeko.
Najbolja kava na putu
Sada kada znate sve o najboljoj kavi pitanje je gdje ju naručiti, a da bude u skladu s gore opisanim? Iznenađujuće ukusna kava, popiti se može na Ini, točnije u Fresh Cornerima koji se nalaze na čak 101 lokaciji diljem Hrvatske, odnosno 1000 lokacija u regiji. Uz to, INA je nedavno otvorila čak 53 nova coffee cornera. Provjerite na kojim sve adresama se može popiti dobra kava. U Ini na dobroj kavi rade još od 2016. godine, a njihova pomno birana mješavina kave sadrži 80 posto arabice i 20 posto robuste čime svakom kavoljupcu pruža kvalitetnu, aromatičnu kavu punu okusa. U svojoj ponudi Ina Fresh Corner nudi čak 22 vrste napitaka spravljenih od zrna kave, a omiljeni napitak možete pripremiti sami na aparatu ili ga dobiti od stručnog osoblja. Bez obzira kakvu kavu volite, INA će vas počastiti vašim odabirom odmah nakon registracije u njihov INA Loyalty program. Uz kavu dobrodošlice po izboru očekuje vas i početnih 50 bodova na INA Loyalty kartici. Uživajte u svojoj kavi bez obzira kakvu volite.