Koliko ste samo puta poželjeli barem na jedan dan ponovno biti dijete? Dječja radost i maštovitost nešto su za čime mnogo ljudi čezne u odrasloj dobi, a s dolaskom jeseni, osjećaj nostalgije za djetinjstvom može postati sve intenzivniji. Igranje skrivača, skakanje u lokve, dugi praznici, samo su neke stvari na kojima odrasli zavide djeci.
Pokazalo se da ljudi oko dvadesetsedme godine života gube smisao za zabavu, kao i da kreativnost s godinama opada. Rezultati istraživanja koje je provela NASA govore da je 98 posto djece u dobi četiri do pet godina iznimno kreativno, dok ih je s 15 godina kreativno bilo samo 12 posto, a u odrasloj dobi tek dva posto. Iako se u odgoju i obrazovanju čini važnije djecu naučiti slijediti pravila, vezati cipele ili recitirati abecedu, kreativnost je ta koja razvija kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema, koje su nužne cijeli život. Podržavanje kreativnosti od najranije dobi može ojačati njenu važnost u životu djeteta i postaviti temelj za daljnji razvoj te moćne, ali zanemarene vještine.
Psihologinja Gabrijela Ištuk kaže kako je pri razvoju dječje kreativnosti nužno pratiti i osluškivati djecu, a ne svoje osobne želje i preferencije.
- Otkrivanje interesa i talenata djeteta pomaže roditeljima u usmjeravanju kreativnog izražavanja djeteta. Osim aktivnosti koje su povezane s područjem interesa djeteta, preporuka su uvijek razni zadaci, igre otvorenog tipa, koje ovise od dječjoj mašti. Neki od primjera takvih igara su kockice za slaganje, materijali s kojima djeca sebi osmišljavaju igru, igre bojama ili modeliranje za mlađi uzrast. Za nešto stariju djecu bi kao primjer bile aktivnosti igranja uloga, društvene igre, crtanje, modeliranje, kreativno pisanje – kaže psihologinja.
Iako je dosada pojava koju izbjegavaju i odrasli i djeca, stručnjakinja govori kako upravo ona može potaknuti kreativnost kod djece.
- Roditelji često osjećaju grižnju savjesti ako je djeci dosadno, no ne moraju stalno biti animirani. Baš iz dosade ponekad proizlaze najbolje ideje za zabavu – kaže Ištuk i naglašava kako roditelji obavezno moraju posvetiti posebnu pažnju dječjoj izloženosti ekranima.
- Živimo u vremenu u kojem su digitalni alati dio našeg života i ne možemo pobjeći od toga. S jedne strane digitalizacija je svima „olakšala” život, ali s druge strane djeci je dostupno mnogo toga za što emocionalno i kognitvno nisu spremni. Iako neki digitalni alati pomažu u poticanju kreativnosti, problem je nedostatak mjere i balansa. Ekrani lako mogu postati ovisnost, gubi se pojam o vremenu pa je za balans ključan pri konzumiranju digitalnog sadržaja. Ako se, primjerice, pola sata igra igrica, trebalo bi nakon toga sat i pol biti vani s djetetom ili raditi nešto kreativno bez ekrana – govori.
- Današnji najveći problem je stalno animiranje djece i zabavljanje. Potreba za konstantnom zabavom kod djece dolazi od izloženosti ekranima jer je tamo sve ubrzano i puno podražaja pa im „normalna”, usporena igra ne zadržava pažnju – kaže Ištuk.
Psihologinja ističe da motorički razvoj prati kognitivni pa je važno da se djeca kreću, a najslobodnija su vani na zraku. Također, važno je biti iskren s djecom i prilagođeno dobi djeteta, objasniti zašto nije dobro biti stalno izložen ekranima, ali i biti primjer osobe koja nije stalno za ekranom.
Svako dijete je drugačije
Istraživanje PISA iz 2022. godine propitivalo je koliko učenici u Hrvatskoj kreativno razmišljaju, a pokazalo se da su na dvadesetšestom mjestu ispod prosjeka. Važno je naglasiti da kreativnost ne znači isto za svakoga pa djeca mogu na različite načine ispoljavati svoju kreativnost. Na roditeljima je da s djecom razgovaraju o njihovim idejama i interesima, istovremeno ih potičući na pokušaje i aktiviranje u novim aktivnostima.
- Svaka od vrsta kreativnosti se može očitovati na različite načine, a u životu djeteta se često kombinira više vrsta kreativnosti ovisno o situaciji u kojoj se nalazi, od tehničke, kognitivne do umjetničke i kreativnosti u igri. Roditelji trebaju djeci biti podrška i ne odustajati ako rezultat nije kakav su oni očekivali. Primjerice, ako dijete nema talent za crtanje, ali uživa u tome, treba ga pustiti da crta – kaže stručnjakinja.
Važnosti izražavanja kroz umjetnost svjesni su u Cedeviti pa su ove jeseni pokrenuli kampanju Budi TU. Budi CE, kojom podržavaju kreativnost djece iz SOS Dječjeg Sela Hrvatska. Na kreativnim radionicama, djeca su pokazala svoju vedrinu, znatiželju i umjetnički pristup te dokazala da se u svakom djetetu skriva maleni kreativac.
Pod vodstvom psihologinja Gabrijele Ištuk i Leone Bortas Hetler te uz stručne savjete umjetnice Hane Tintor i umjetnika Marka Borote, djeca su naslikala predivne crteže i vježbala svoju kreativnost. Odabirom omiljenog Cedevita okusa, i građani mogu podržati klinCE kreativCE iz SOS Dječjeg sela Hrvatska, a na edukativnoj platformi budidobrobudice.com, uz stručne članke, mogu pronaći i Vodič kreativnosti.
Vodič kreativnosti oslikala su djeca, ali je pogodan za svakoga tko želi unijeti dozu kreativnosti u svakodnevni život. Kroz 16 poglavlja i jasne upute, Vodič pomaže u aktiviranju mašte i razvijanju vlastitih ideja na poseban način. Na primjeru niza zabavnih igara, trikova i savjeta, djeca i odrasli naučit će kako svoje misli pretvoriti u sjajne ideje, a glavni cilj je uživati u igri, pustiti mašti na volju i možda otkriti neki poseban talent!
Ljubav kao ključ
Voditeljica obiteljske skrbi SOS Dječjeg sela Lekenik i psihoterapeutkinja Dina Koren kaže kako svaki dan u SOS Dječjem selu dan započinje dječjim osmjehom. Budući da djeca imaju svoje životne i razvojne potrebe, svakodnevnim rutinama pokušava se što bolje odgovoriti na te potrebe. Tako djeca mlađeg uzrasta sa SOS mamama odlaze u park ili šetnju, a stariji u vrtić ili školu. SOS mame djeci pomažu u pisanju zadaća, pripremaju im ručak i obavljaju ostale kućanske obaveze. Osim toga, u Dječjem selu često su organizirane i razne aktivnosti, a djeci je osigurana i podrška stručnjaka.
- Svjesni smo da je za svako dijete najbolje odrastati u sretnoj i stabilnoj biološkoj obitelji. No, kada to nije moguće, naš sustav daje sve od sebe da djeci osiguramo priliku za odrastanjem u SOS obiteljskom okruženju, unutar kojeg ne dolazi do razdvajanja biološke braće i sestara. Svakom djetetu najpotrebnije su sigurnost, prihvaćenost i ljubavi i upravo je to temelj na kojem SOS mame grade odnose u SOS obitelji – govori Koren.
Zahvaljujući SOS mamama, djeca odrastaju uz odraslu osobu koja svakodnevno brine o njihovim potrebama te koja im pomaže u svim izazovima odrastanja. Koren pojašnjava da SOS mame nisu zakonski skrbnici djece pa ponekad nemaju slobodu u odlučivanju kao biološki roditelji, no u dnevnim zadacima i brižnosti se ne razlikuju od bioloških majki.
- Prisutnost, odgoj, briga, predanost i privrženost djeci traju 24 sata pa je važno naglasiti da je ovo, prije svega, životni poziv. Djeca daju snagu, znamo da radimo nešto što je smisleno i korisno. SOS mame, SOS tete, SOS obiteljske pomoćnice, svi stručnjaci pod vodstvom direktora SOS Dječjeg sela najsretniji su kada vide dječji smijeh, pruže i dobiju zagrljaj te kada vide, znaju i osjećaju da se djeca osjećaju sigurno i spokojno – kaže voditeljica obiteljske skrbi.
Psihologinja Ištuk ističe da je kreativno izražavanje odlično za iskazivanje emocija i otpuštanje stresa, kao i da pisanje pomaže kod prorade traumatskih iskustava. Djeca se u grupnim kreativnim aktivnostima zbližavaju, osjećaju povezanost i razvijaju socijalne vještine, a ples, balet, gluma kao oblici kreativnog izražavanja utječu pozitivno i na fizičko zdravlje.
- Osim već navedenih benefita, kreativne aktivnosti utječu na porast samopouzdanja i stvaranje pozitivne slike o sebi. Fokusom na kreativnost, pomažemo si da se udaljimo od problema, odmorimo i lakše suočimo s izazovima – zaključuje Gabrijela Ištuk.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Cedevite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....