Nikad popularnije

Hrvati su prošle godine uložili dvije milijarde kuna u novi hit na tržištu: ‘Štiti od inflacije!‘

Prema posljednje dostupnom izvješću Svjetskog vijeća za zlato (WGC), hrvatski građani su prošle godine kupili između 4,5 do pet tona zlata u vrijednosti oko dvije milijarde kuna, što je porast od oko 120 posto u odnosu na 2021.
 Marko Miscevic/Cropix

Iako je kupnja nekretnine još uvijek najpopularniji tip ulaganja među našim građanima, sve se više Hrvata okreće alternativnim načinima investiranja koja su se tijekom godina pokazala isplativima i otpornima na inflaciju.

Toj skupini pripada i ulaganje u investicijsko zlato ili zlato u obliku poluge koje je kod nas relativno novi koncept štednje. Budući da se plaćanje PDV-a pri kupnji ovog plemenitog metala ukinuo tek 2013. godine, kad je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, dotad na našem tržištu uopće nije niti postojalo trgovaca investicijskim zlatom. No, situacija se unazad deset godina značajno promijenila. Hrvati na raspolaganju imaju pozamašan broj mjenjačnica kod kojih mogu zamijeniti svoj novac za investicijsko zlato, a shodno tome sve više njih sigurno utočište za svoj novac traži upravo u ovom plemenitom metalu.

Prema posljednje dostupnom izvješću Svjetskog vijeća za zlato (WGC), hrvatski građani su prošle godine kupili između 4,5 do pet tona zlata u vrijednosti oko dvije milijarde kuna, što je porast od oko 120 posto u odnosu na 2021. Ovakav trend će se nastaviti i u ovoj godini, rekao nam je Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata, a dva društvena događaja su zaslužna za nikad veću potražnju ovog plemenitog metala.

Pandemija i rat

- Prvi veliki val ulaganja u investicijsko zlato dogodio se na početku pandemije kad su se građani uplašili da će doći do propasti banaka. Tad su shvatili da štednja u bankama zapravo nije isplativ način čuvanja viška novca jer su kamatne stope na oročenu štednju izrazito niske, a visoka inflacija od skoro 13 posto smanjuje vrijednost ušteđenog novca. Stoga su se radije odlučili na ulaganje u investicijsko zlato koje je sigurniji način čuvanja novca i donosi sa sobom mogućnost za zaradom – objasnio je Kokanović.

image

Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata

Marko Mišćevic/Cropix

Drugi val interesa dogodio se, kaže, nakon početka rata u Ukrajini kad se među ljudima razvio strah da će rat ostaviti ogromne posljedice na europsko gospodarstvo, što se na koncu i obistinilo. Došlo je do pojave inflacije koja je smanjila vrijednost novca ušteđenog u banci pa su se građani, imajući to na umu, upustili u likvidnije, sigurnije i manje riskantno ulaganje.

Već smo natuknuli koji su, barem u posljednjih nekoliko godina, bili glavni razlozi zašto su građani Hrvatske ulagali u investicijsko zlato. No, važno je naglasiti još jedan ključan motiv zbog kojeg ulagači prednost daju upravo ulaganju u žuti plemeniti metal.

Odlični prinosi

- Cijena zlata u proteklih 20 godina rasla je oko 8,5 posto godišnje, što je značajno više od većine drugih oblika ulaganja. Upravo ta činjenica zlato čini odličnom zaštitom vrijednosti imovine, za razliku od, primjerice, bankovne štednje s kojom je prinos minimalan – ističe Kokanović.

Zlato je, tvrdi Kokanović, sigurnije te donosi veći prinos i u odnosu na ulaganje u vrijednosne papire.

image

Zlatna poluga od jednog kilograma

Marko Mišćevic/Cropix

- Dok cijena vrijednosnih papira može u bilo kojem trenutku naglo pasti, što se primjerice dogodilo s dionicama Facebooka koje su u manje od godine dana pale za 70 posto, sa zlatom se takvi padovi ne događaju. Cijena zlata, doduše, može pasti, ali samo pet do deset posto i ono je privremeno jer se brzo nastavi trend rasta – kaže operativni direktor Centra Zlata.

Usporedimo li ulaganje u zlato s investiranjem u nekretnine, tu je pak, navodi Kokanović, glavna prednost zlata što ono, za razliku od nekretnine, ne zahtijeva nikakvo održavanje i lako se prenosi. Pri prodaji nekretnine potraga za kupcem može trajati i do nekoliko godina, ističe, dok je za prodaju zlata dovoljno otići u mjenjačnicu da biste ga isti dan prodali, pa čak i ako je riječ o milijunskim iznosima.

Štiti od inflacije

- Dio ulagača u zlato tom investicijom želi životnu ušteđevinu zaštititi od inflacije. Drugi nemaju povjerenja u banke i papirne valute bez ikakvog pokrića pa žele posjedovati najcijenjeniju prirodnu svjetsku valutu. Treći, pak, smatraju da će u idućim godinama cijena zlata rasti pa ulaganjem žele ostvariti prinos veći nego je moguće imati na, primjerice, investicijskim fondovima – objašnjava Kokanović koji zatim ističe kako je glavni nedostatak investicijskog zlata to što je što je riječ o fizičkoj imovini.

Ulagač, naime, u ruke dobiva komad žutog metala koji treba pohraniti na prikladno mjesto poput kućnog sefa, banke i mjenjačnice zlata, kako bi se u potpunosti spriječila svaka mogućnost krađe ili gubitka. No, prednost zlata, u odnosu na posjedovanje gotovine je, kaže operativni direktor Centra Zlata, to što je ono fizički gotovo neuništivo, otporno na vlagu te vatru i ne hrđa, što znači da će za tisuću godina biti u istom stanju kakvo je danas.

image

Zlatni dukat

Marko Mišćevic/Cropix

- Ulaganje u zlato je dugoročna investicija pa svojim klijentima savjetujemo da pričekaju barem godinu dana od kupnje do njegove prodaje tako da mu cijena stigne porasti. Znalo se dogoditi da su ulagači odlučili prodati zlato nakon samo mjesec ili dva od kupnje jer mu je cijena u kratkom periodu skočila. Međutim, takve situacije su iznimke te se najčešće događaju uslijed društvenih kriza. U zlato treba ostavljati onaj novac za koji smo sigurno da nam neće zatrebati za par mjeseci, a isto pravilo vrijedi i za bilo koje drugo investiranje – zaključuje Kokanović.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Centrom Zlata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. listopad 2024 12:50