EFEKT NOVOG POČETKA

Znate li zašto žene u proljeće imaju potrebu manijakalno čistiti kuću? Odgovor seže daleko u povijest...

Ilustracija

 Nikola Vilic/Cropix
Tijekom zimskih mjeseci tijelo proizvodi više melatonina, koji povećava pospanost, pa imamo manje energije za dubinsko čišćenje kuće

Dolazak proljeća u mnogima od nas budi potrebu za čišćenjem doma. Polako uviđamo da su nam prozori prljavi od afričkog pijeska, zavjese prašnjave, kuhinjski elementi puni masnih mrlja... Ukratko, vrijeme je za proljetno čišćenje. Voljeli ga ili mrzili, proljetno uređenje doma nosi sa sobom osjećaj čistoće, što nam može pomoći da se osjećamo kao da se spremamo za uspjeh. - U svim vjerama i kulturama proljeće je vrijeme za razmišljanje o novim počecima, stoga je mentalno dobro vrijeme za čišćenje doma od prašine i prljavštine koja se nakupila tijekom prethodne godine - rekla je za Financial Times Danielle Patten, direktorica kreativnih programa i kolekcija u londonskom Museum of the Home.

Odakle potječe tradicija proljetnog čišćenja?

Razlozi za proljetno čišćenje ukorijenjeni su u dvije kulture, židovskoj i iranskoj, a te tradicije sežu daleko u prošlost. Jedno od najranijih spominjanja proljetnog čišćenja nalazimo u židovskoj tradiciji Pesaha, blagdana u spomen izlaska iz egipatskoga sužanjstva koji se obilježava svake godine u ožujku ili travnju. Zbog naglog izlaska iz Egipta Židovi su uspjeli sa sobom ponijeti samo beskvasni kruh i upravo zbog toga se na Pesah jede samo beskvasni kruh a u domovima se uklanjaju svi tragovi chametza, ili dizanog kruha. U Iranu Novruz, odnosno perzijska Nova godina, počinje 21. ožujka, na dan proljetnog ekvinocija prema solarnom kalendaru. Proslava Nove godine kod Iranaca traje dva tjedna, a običaji i rituali su ukorijenjeni u 3000 godina staroj predislamskoj prošlosti. Ritual se izvodi oko dva tjedna prije Novruza: Iranci tradicionalno kupuju novu odjeću koju će nositi, a svaki djelić doma je opran i očišćen. Na Tajlandu je tijekom Songkrana, proslave tajlandske Nove godine u travnju, uobičajeno dubinsko čišćenje domova, škola i javnih prostora. Ljudi se polijevaju vodom na ulicama kako bi isprali prošlogodišnju lošu sreću. Naposljetku, i katolici uoči Uskrsa čiste oltare u crkvama na Veliki četvrtak.

Kakav je učinak konzumerizma na proljetno čišćenje?

Čak i bez vjerskog prizvuka, proljetno čišćenje stoljećima je bilo važno na sjevernoj hemisferi. - Nakon zime u kojoj se grijalo na ugljen ili drva, kuće su se trebale riješiti čađe i ugljene prašine koji su se nataložili. Svijeće su se također više koristile u zimskom mraku, ostavljajući za sobom tragove voska ili loja - rekla je za Financial Times Judith Flanders, povjesničarka i autorica knjige "Inside the Victorian Home". S vremenom je proljetno čišćenje postalo gotovo ritualizirano na Zapadu, pa tako ovogodišnje istraživanje American Cleaning Institute (ACI) pokazuje kako čak 80 posto Amerikanaca planira proljetno čišćenje svojih domova. Pritom njih 23 posto ističe da im za čišćenje treba tri-četiri dana, a 22 posto pet dana ili više. Proizvođači sredstava za čišćenje pojačavaju oglašavanje kasno u zimu, a časopisi i web portali preplavljeni su savjetima za proljetno čišćenje. Ne treba zanemariti ni rast utjecaja "cleanfluencera", osoba koje na društvenim mrežama dijele savjete o čišćenju i organizaciji kućanstva te pritom zarađuju enorman novac. Vjerojatno je najpoznatiji primjer Marie Condo, japanske influencerice koja je slavu stekla prije nekoliko godina propagirajući na Netflixu ideju da čist i organiziran dom čini gotovo sve u životu boljim. U međuvremenu, pojavio se niz novih "cleanfluencera" s milijunima sljedbenika na Instagramu i TikToku.

Kakva je uloga melatonina kod proljetnog čišćenja?

Biologija može igrati ulogu u čovjekovoj želji za proljetnim čišćenjem jer na naše ponašanje uvelike utječu prirodni ciklusi. Tijekom zimskih mjeseci tijelo proizvodi više melatonina, "hormona sna" koji povećava pospanost, pa imamo manje energije za poslove kao što je dubinsko čišćenje kuće. Kako se dani produljuju, ta prirodna letargija se smanjuje i doslovno se osjećamo "lakšima". S većom energijom vjerojatnije je da ćemo htjeti očistiti svoje domove.

- Melatonin uzrokuje da se osjećamo manje skloni osvježiti svoj prostor. Kad se godišnja doba počnu mijenjati, osjećaj tromosti se smanjuje, a mi vraćamo energiju i osjećamo se nadahnuto da dubinski očistimo svoje životno okruženje. Kad osvježimo naše okruženje, imamo osjećaj novog početka ili obnovljeni osjećaj poriva i ambicije - rekla je za National Geographic psihoterapeutkinja Eloise Skinner.

Ima li čišćenje terapijski učinak?

Studije pokazuju kako čišćenje i spremanje doma blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje. - Kad čistimo, često moramo biti koncentrirani na zadatak koji je pred nama, a to nas može dovesti u sadašnji trenutak, pa se osjećamo svjesnije, angažiranije i pažljivije. Ponavljajuća priroda posla također može biti umirujuća - rekla je Eloise Skinner.

Život u neurednom prostoru može smanjiti samopouzdanje i uzrokovati tjeskobu, a čista kuća može imati pozitivne učinke na naše mentalno zdravlje. Studija koju su proveli psiholozi Rena Repetti i Darby Saxby s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu otkrila je da majke koje žive u neurednim kućama imaju višu razinu kortizola, hormona stresa. - Jedna od očitih prednosti uredne kuće je to što će vam mogućnost lakog lociranja stvari uzrokovati manje stresa. Ideja pospremanja i urednosti može vam dati osjećaj da ste sposobni postići ciljeve, što je jedan od naših ključnih pokretača - rekao je za BBC Chris Stiff, psiholog na Sveučilištu Keele. Proljetno čišćenje je i neki oblik tjelovježbe. - Kad vučete usisivač, podižete kutije i premještate ih, u to je uključeno kretanje. O tome ne razmišljate kao o tjelovježbi, ali čišćenje to zapravo jest - rekao je za CNBC psiholog Michael Messina.

Što je efekt novog početka?

Određene događaje kao što je Nova godina ili početak nove školske godine uzimamo kao priliku da nešto pokušamo ponovno napraviti. Katherine Milkman, bihevioralna ekonomistica s poslovne škole Wharton Pensilvanijskog sveučilišta i autorica knjige “How to Change: The Science of Getting from Where You Are to Where You Want to Be”, smatra da je proljeće vrijeme kada su ljudi najviše motivirani za postavljanje i postizanje ciljeva. Studije na Wharton School pokazuju da je učinak novog početka posebno jak u proljeće. U jednom eksperimentu sudionici su bili pozvani da štede za mirovinu koristeći različite "vremenske orijentire". Mogli su početi štedjeti odmah ili odabrati datum u budućnosti, poput Nove godine, rođendana ili prvog dana proljeća. Nakon nekoliko mjeseci oni koji su se fokusirali na štednju na svoje rođendane ili početak proljeća uštedjeli su 20 do 30 posto više od ostalih skupina. Zapravo, jednostavan podsjetnik na proljeće pokrenuo je navike postavljanja ciljeva kod mnogih ispitanika u studiji. - Smatram da to ovisi o osobi i onome što joj odgovara, ali proljeće je većinom prirodniji početak nego zima. Proljeće je u vrijeme ponovnog buđenja Uskrsa i sve se zeleni. To je vjerojatno psihološki moment. Međutim, to ima manju težinu nego rođendan, koji je osoban i svakom značajan. Svatko je na svoj način drugačiji - rekla je Katherine Milkman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 04:24