Ovdje je danas bilo jako uzbudljivo. Odavno nisam vidio toliko sretnih ljudi na jednom mjestu, rekao je dr. Ivica Puljak, profesor na Sveučilištu u Splitu i jedan od dvadesetak hrvatskih fizičara koji surađuju na eksperimentima u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) u blizini Ženeve.
Dr. Puljak je danas bio u CERN-u među razdraganim znanstvenicima koji su pljeskom nazdravili trenutku kada je LHC (Veliki hadronski sudarač) postavio “novi svjetski rekord”. Snopovi protona dostigli su prošli tjedan energiju od 3,5 TeV (3500 milijardi elektron volta), a danas je započelo njihovo sudaranje pri energiji od sedam TeV (3,5 po zraci).
- Ovo je veliki dan za fizičare koji se bave istraživanjem elementarnih čestica. Mnogo je ljudi dugo vremena čekalo ovaj trenutak, no njihovo strpljenje i posvećenost sada se polako isplaćuju - izjavio je za britanski dnevnik Guardian dr. Rolf Hauer, generalni direktor CERN-a.
Zahvaljujući sudarima protona u LHC znanstvenici su u mogućnosti rekonstruirati uvjete kakvi su vladali u svemiru sekundu nakon Velikog praska (Big bang). Analize podataka rezultata današnjih sudara trajat će mjesecima, a znanstvenici se nadaju brojnim novim spoznajama o svemiru, tamnoj tvari, kvark-gluonskoj plazmi itd. No, medijski najatraktivnija je potraga za hipotetskom česticom Higgsovim bozonom koja je ključ za razumijevanje mase. Tu je česticu još 1964. godine teorijski predvidio britanski fizičar Peter Higgs, ali do danas nije otkrivena. Zbog neuhvatljivosti, nobelovac Leon Lederman nazvao je Higgsov bozon Božjom česticom.
Najvažniji datumi u životu stroja za Veliki prasak
Oko pet milijardi dolara vrijedni LHC (Veliki hadronski sudarač) najveći je znanstveni instrument na svijetu.
Popularno ga zovu stroj za Veliki prasak. Naime, pomoću LHC-a fizičari pokušavaju rekonstruirati uvjete kakvi su vladali prije 13,7 milijardi godina, dakle u trenutku stvaranja svemira za koji se drži da je nastao Velikim praskom (Big Bang). LHC je smješten na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj.
Evo, najvažnijih datuma u životu LHC-a:
• 1989. godine: Početak projekta LHC i razvoj koncepcije
• 1994. godine: Počeo razvoj supravodljivih magneta koji čine srce LHC-a
• 10. rujna 2008. godine:
Na spektakularan način pušteni prvi snopovi protona kroz podzemni tunel
• 19. rujna 2008. godine:
Kvar na jednom od 1600 supravodljivih magneta
• 23. rujna 2008. godine:
Donešena odluka da LHC s radom počne u proljeće 2009. godine nakon popravka. No, nakon toga početak rada je još dva puta odgođen. Popravak stajao 30 milijujna eura
• 6. studenoga 2009. godine:
Ptica kojoj je iz kljuna ispao komad kruha izazvala je kratki spoj u LHC-u zbog čega se dogodio kvar na sustavu za hlađenje supravodljivih magneta.
• 24. studenoga 2009. godine:
Počeli sudari protona
• 30. studenoga 2009. godine:
LHC postao najmoćniji akcelerator na svijetu jer je energija dvaju snopova protona dostigla 1,18 TeV (1180 milijardi elektron volti)
• 19. ožujka 2010. godine:
LHC dostigao energiju od 3,5 TeV
• 30. ožujka 2010. godine:
Stabilizirani svi uređaji. Počinje lov na Božju česticu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....