STRAH BI MOGAO POSTATI STVAR PROŠLOSTI Znanstvenici koriste umjetnu inteligenciju kako bi 'prepravili' bolna sjećanja u mozgovima ljudi

Liječenje strahova obično uključuje suočavanje pacijenta sa onim čega se boji na direktan način, piše Wired. Ako se osoba boji paukova, liječenje tog će straha najčešće započeti tako da će se bojažljivome u ruku staviti pauk.

Taj proces najčešće uključuje prisjećanje na trenutak nastanka straha i suočavanje sa strahom, no za mnoge je taj proces težak i bolan.

Uskoro bi im umjetna inteligencija mogla pomoći.

'Bilo bi lijepo kada bi postojao način da obavimo sve to bez da se ljudi moraju ikada suočavati sa svojim strahom na direktan način', kaže neuroznanstvenik Ben Seymour.

Koristeći kombinaciju skeniranja mozga u pravom vremenu, umjetnu inteligenciju i sustav nagrada, Seymour je stvorio način za uklanjanje konkretnih sjećanja koje se vežu uz strahove iz mozga.

'Pokazali smo da je moguće smanjiti intenzitet straha ili ukloniti sjećanje na strah uz pomoć skeniranja mozga i umjetne inteligencije', objašnjava Seymour.

Tijekom istraživanja koje je provedeno na 17 volontera, a čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour, Seymour je kod sudionika istraživanja stvorio sjećanje na strah.

Istraživački je tim volontere prvo stavio u uređaj za magnetsku rezonancu te im je pokazao konkretnu sliku. Kada im je pokazana slika, administriran im je elektrošok. Tako je kod volontera stvoren strah. Promatranjem volontera tijekom tog procesa istraživači su uspjeli identificirati pojačanu aktivnost u amigdali, centru za strah u ljudskom mozgu.

'Ljudski vam mozak može reći što određena osoba u određenom trenutku gleda i vidi. Također, moguće je vidjeti gleda li osoba neku vizualnu stvar na neki određeni način', pojašnjava Seymour.

Umjetna inteligencija koju je razvio istraživački tim potom je proučavala način na koji je mozak bio stimuliran prije nego što bi iskusio strah. Umjetna je inteligencija posebno bila programirana da uočava uzorke u aktivnosti mozga.

'Svaki puta kada bismo vidjeli aktivnost u mozgu sličnu onoj koja nastaje iz straha, nagradili bismo mozak', objašnjava Seymour. Istraživači su tu metodu koristili tijekom tri dana provođenja studije.

Suštinski, istraživački je tim izdresirao mozak da ne osjeća strah tako što bi poništio generiranje straha. 'Mijenjali bismo asocijaciju uz podržaj iz negativne na pozitivnu', rekao je Seymour.

Tehnika bi se prema istraživačima mogla razviti do te mjere da bi bilo moguće liječiti individualne strahove.