PIŠE TANJA RUDEŽ

Otišao je jedan od najvećih filozofa današnjice, pitala sam ga jednom o religiji, evo s čime ju je usporedio

Daniel Dennett, slavni filozof i mislilac

 Beata Zawrzel/Nurphoto Via Afp
Umro je Daniel Dennett (82), svjetski poznat kognitivni znanstvenik, ateist, čije su se knjige rado čitale i u Hrvatskoj

Daniel Dennett, jedan od najvećih filozofa i kognitivnih znanstvenika današnjice, preminuo je u petak u 83. godini. Kako je New York Timesu rekla Dennettova supruga Susan Bell, slavni filozof umro je u Medicinskom centru Maine u Portlandu uslijed komplikacija intersticijske bolesti pluća od koje je bolovao. Poznat i kao jedan od najpoznatijih svjetskih ateista, Dennett je iza sebe ostavio preko 300 znanstvenih radova i više od 20 knjiga, od kojih je pet prevedeno na hrvatski jezik. Knjige "Evolucija slobode" i "Kraj čarolije" objavio je izdavač Jesenski&Turk, a "Vrste umova", "Darwinovu opasnu ideju" i "Prostor slobode" izdavač In.Tri iz Zagreba.

image

Filozof Daniel Dennett i naša novinarka Tanja Rudež u Veneciji 2006. godine

- Napustio nas je jedan od najboljih suvremenih filozofa. Dennett se bavio velikim pitanjima u velikom stilu, kombinirajući britku argumentaciju s maštovitim primjerima i upečatljivim jezikom. Jako je malo filozofa koji su znali pisati tako uvjerljivo, provokativno i zabavno. Također, jako je malo filozofa koji su poznavali znanost tako dobro, ponajprije biologiju i kognitivne znanosti, i koji su svoju filozofiju tako čvrsto gradili na znanstvenim spoznajama - rekao nam je dr. Pavel Gregorić, filozof s Instituta za filozofiju u Zagrebu i najbolji hrvatski poznavatelj Dennettova opusa.

Nerazjašnjena nesreća

Daniel Clement Dennett III. rođen je u Bostonu 1942. Njegov otac bio je profesor islamske povijesti kojeg je tijekom Drugog svjetskog rata regrutirala američka obavještajna agencija u Ured za strateške usluge te je postao tajni agent. Dennett je rano djetinjstvo proveo u Bejrutu, gdje je njegov otac radio kao kulturni ataše u američkom veleposlanstvu. Kad je Dennettu bilo pet godina, otac mu je poginuo u nerazjašnjenoj avionskoj nesreći tijekom misije u Etiopiji. Nakon očeve smrti s majkom i dvije sestre vratio se u predgrađe Bostona, gdje je njegova majka radila kao nastavnica i urednica u izdavačkoj kući. Daniel Dennett pohađao je akademiju Phillips Exeter te proveo godinu dana na Sveučilištu Wesleyan, a u konačnici diplomirao filozofiju na Harvardu. Filozofiju je doktorirao 1965. na Oxfordu, a zatim je do 1971. godine bio predavač na Kalifornijskom sveučilištu u Irvineu. Od 1971. predaje filozofiju na Sveučilištu Tufts u Bostonu, gdje je i suvoditelj Centra za kognitivne studije.

Neko vrijeme u mladosti Dennett je zarađivao svirajući klavir u barovima, a bio je i član muškog zbora Boston Saengerfest te naučio svirati gitaru, akustični bas, blok-flautu i harmoniku. Kao student na Harvardu, želio je biti umjetnik. Bavio se slikarstvom, a zatim se prebacio na kiparstvo. Na Harvardu je upoznao i Susan Bell s kojom se vjenčao 1962. godine, a u njihovu braku rođeni su sin i kći.

Daniel Dennett dobitnik je niza priznanja uključujući nagradu Erasmus 2012. godine za posebne zasluge u promicanju kulture i znanosti u Europi. Njegovi radovi na razmeđi filozofije uma, kognitivne znanosti, umjetne inteligencije i biologije, kao i radovi na temu slobode volje i religije pristupačno su i poticajno štivo za šire čitateljstvo. Slovio je kao jedan od najpoznatijih mislilaca današnjice, podjednako cijenjen među filozofima i među znanstvenicima, pa su ga mnogi nazivali Bertrandom Russellom našeg doba.

Kraj čarolije

U Hrvatskoj je Dennett najpoznatiji po knjizi "Kraj čarolije", u kojoj religiju opisuje kao prirodnu pojavu. Knjiga je objavljena početkom 2006. i ubrzo postala bestseler. Kao novinarka imala sam sreću da sam u jesen 2006. pratila konferenciju o budućnosti znanosti posvećenu evoluciji na otoku San Giorgio Maggiore u Veneciji gdje je jedan od govornika bio i Daniel Dennett. Prišla sam mu pomalo uplašeno jer su mi talijanski kolege rekli da je arogantan, no Dennett je odmah pristao na kratki intervju. Suprugu je zamolio da mu pridrži ruksak i sako, a zatim ljubazno odgovarao na moja pitanja. Tada je religiju usporedio s glazbom. - Razmotrimo neke druge fenomene, primjerice glazbu. Ona je čudesan, izvanredan fenomen, ali nije ništa nadnaravno. To je prirodni fenomen koji se razvio prije 20.000 ili 30.000 godina. Zatim se razvijala tijekom povijesti pa se današnja glazba veoma razlikuje od glazbe naših davnih predaka. To što govorim važno je za razumijevanje istine o religiji jer su glazba i religija u mnogočemu vrlo slične. I jedna i druga zapravo su izraz duboke ljudske potrebe, stoga ih treba proučavati s jednakim intenzitetom i jednakim stupnjem znanstvene slobode. Glazbu već istražujemo na taj način, a sada je vrijeme da i religiju počnemo tako istraživati - rekao mi je Dennett u jesen 2006. godine u Veneciji.

Pavel Gregorić imao se pak priliku družiti s Dennettom u prosincu 2009., kad je slavni filozof jedini put posjetio Hrvatsku kako bi na Sajmu knjiga u Puli predstavio knjigu "Kraj čarolije". - Osim što je bio odličan filozof, kojega će zasigurno čitati i budući naraštaji, Dennett je bio krasan čovjek, uvijek susretljiv, razgovorljiv, duhovit i beskrajno znatiželjan. Ako netko želi razumjeti Aristotelov ideal sretnoga čovjeka, neka pročita Dennettovu posljednju knjigu, autobiografiju pod naslovom "Nešto sam razmišljao" ("I‘ve Been Thinking") - zaključio je Gregorić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 15:04