Za mnoge domaće i strane turiste, veselo obojani drveni brodovi-kućice razasuti duž rijeke Nil, čuveni su dio bogate kulturne i arhitektonske baštine Kaira, piše BBC.
No, počevši od ovog tjedna, egipatske vlasti namjeravaju uništiti ili ukloniti posljednjih 30 kućica jer, kako kažu, žele uljepšati obalu.
U nekim od plutajućih kuća, trajno usidrenih na obali rijeke, žive siromašni stanovnici, dok su druge skupo obnovljene. Nekoliko ih je pretvoreno u restorane, urede i teretane.
'To je drugačiji način života, potpuno ste spojeni s prirodom. Rijeka je samo jedan metar ispod vas', kaže slavna egipatska spisateljica Ahdaf Soueif, čija je obiteljska kuća jedna od onih koje su predviđene za rušenje.
'Ideja broda-kućice oduvijek je bila povezana s nečim pomalo neuobičajenim. Generacije Egipćana i Arapa smatraju ih vrlo romantičnima', kazala je.
S verande svoje kuće može vidjeti tegljače i dizalice kako se motaju po središtu glavnoga grada. Tri kuće - dvoetažne zgrade pričvršćene na splavi - uklonjene su u utorak i odvučene. Ranije ovog tjedna, uklonjeno ih je još, a jedna od njih je uništena u procesu.
Na društvenim mrežama obični Egipćani osuđuju rušenje kuća, poznatih kao 'awamat' (arapska riječ za 'plutanje').
'Ne samo da su ovi brodovi domovi ljudima koji ondje žive desetljećima, već su neki od njih i povijesni spomenici. Oni su dio našeg naslijeđa koje se ne može izbrisati', napisala je Nora Zeid na Twitteru.
'Tko kaže da to nije dio lijepe povijesti Kaira?' tvitao je Dakhel Hafy. 'Kada stojimo na Nilu i gledamo awamate, trebali bismo pričati priče, romane i legende o njima.'
Samo rijetki osporavaju njihovu estetsku vrijednost. Tako je Mostafa el-Gafy na Twitteru napisao da su brodovi 'ružni'.
Egipatska vlada opravdava svoju odluku o rušenju, navodeći da su kućice izgrađene prije nekoliko desetljeća bez suglasnosti te da njihovi vlasnici nisu uspjeli dobiti sve potrebne dozvole.
Ministarstvo kaže kako će nastaviti s kampanjom uklanjanja kuća koje se na rijeci nalaze nelegalno. Ministar Mohammed Abdel Ati kaže da je to 'jasna poruka onima koji krše zakon na Nilu'.
Mnogi stanari su vlasnici kuća, a nedavno su prosvjedovali zbog povećanja naknada za parkiranje čamaca i pristup obali rijeke.
Ljudi koji izgube svoje kuće, neće ni na koji način biti obeštećeni.
'Kunem se Bogom, ne znam kamo da idem', kaže Ekhlas Helmy (87) u očaju dok pakira svoje stvari.
'Sestri sam dala neke od svojih stvari, bratu također. Oboje su nezadovoljni situacijom. Rekli su mi da bacim svoje stvari.'
Madame Helmy, kako je zovu, rođena je u jednoj takvoj kućici i kaže da je odrasla na vodi. Kasnije, nakon što joj je muž mlad umro, izgradila je vlastiti dom na vodi, u kojem je živjela tri desetljeća sa svojim psima, mačkom i guskama.
Povijest brodova-kuća na Nilu duga je i raznolika. Najstarije datiraju iz doba faraona i bile su namijenjene za duga putovanja rijekom.
S vremenom se razvila tehnika gradnje domova na plutajućim metalnim kontejnerima koje zajedno drže drvene ili metalne grede. Takvi brodovi nisu bili namijenjeni za plovidbu već za panoramski razgled rijeke.
Tijekom Osmanskog carstva, bogati egipatski paše često su kupovali brodove-kuće kao otmjene druge domove koristeći ih za organiziranje zabava s glazbom i trbušnim plesačicama. Tijekom Drugog svjetskog rata u njima su živjele britanske snage.
Awamat se često povezivao s tajnim vezama i nedopuštenim ponašanjem.
Prikazani su u mnogim klasičnim egipatskim filmovima i u djelima nobelovca Naguiba Mahfouza. Njegov roman iz 1966., 'Razgovori na Nilu', prati živote mladih intelektualaca koji se noću okupljaju u brodovima kako bi razgovarali i uživali drogu.
Sredinom 20. stoljeća u Kairu je bilo nekoliko stotina takvih brodova-kuća. Međutim, mnoge kuće su vlasti postupno uklonile ili su kuće propale.
Kuće koje su sada namijenjene za rušenje, nalaze se u području poznatom kao Kit Kat.
S jedne strane, preko rijeke, nalaze se visoki tornjevi i skupi hoteli na otoku Zamalek. S druge strane, nalazi se siromašnija četvrt Imbaba.
Prije je postojao pritisak da se ovaj dio obale komercijalizira.
U večernjim satima obala Nila vrvi posjetiteljima restorana, kafića i privatnih sportskih klubova.
Egipatska vlada nedavno je otvorila prvi dio nove šetnice duge 5 km duž obala u Kairu, zbog čega su uklonjeni mnogi mali obrti.
Razvoj duž obale rijeke otvorio je rasprave o budućnosti tog najpopularnijeg javnog prostora u gradu i o tome što predstavlja jedinstvene čari glavnog grada.
Komentari (0)
Komentiraj