10 najvećih znanstvenih teorija

1. PRINCIP NAJMANJE AKCIJE

Zgodan način da utvrdite kako je priroda lijena. Stvari se događaju na način koji zahtijeva najmanje truda, pa zbog toga primjerice svjetlo putuje ravnom putanjom. Ustvari, čestice putuju putanjom koja zahtijeva najmanje vremena.

Ovaj je princip važan u kvantnoj teoriji. Na prvi pogled e čini da kvantna teorija implicira da čestica poput elektrona može ići bilo kojom putanjom od A do B, čak i ako to znači put do Marsa i natrag. Takvo nešto bi onemogućilo rad računala koje je ovisno o dobrom ponašanju elektrona. Veliki fizičar Richard Feynman dokazao je da se sve „indirektne“ putanje križaju jedna s drugom, ostavljajući pritom jedini put- onaj najbrži.

2. MEMETIKA

Richard Dawkins je knjigom Sebični gen (The Selfish Gene) u rječnik uveo termine mem i memetika. "Mem“ potječe od grčke riječi mimos, što u prijevodu znači „oponašati“. Dawkins uzeo baš ovaj pojam je u tome što je tražio neku jednostavnu riječ koja zvuči kao gen. Memetika se bavi „kulturalnim replikatorima“ koji kopiraju i prenose biološke informacije. Kad god kopiramo ponašanja, vještine, priče ili bilo kakvu vrtu informacije od osobe do soobe, govorimo o memovima. Ljudi kopiraju memove kroz imitiranje i učenje; no oni se mijenjaju, slučajno ili namjerno, pa se kultura razvija. To implicira i način na koje se događaju genske mutacije. Poput gena, i neki memovi su uspješni, dok drugi izumiru.

Teoretičari mema tvrde da se isti razvijaju prirodnom selekcijom, slično Darwinovoj teoriji biološke evolucije, kroz procese mutacije, konkurencije i varijacija.

3. TEORIJA KVANTNOG POLJA

Ideja magnetskog polja nam je poznata. To je prostor u kojem se4 osjeća djelovanje magneta. Škotski fizičar James Clerk Maxwell pronašao je jednadžbe gibanja elektromagnetnih polja, a Einstein je došao do onih koje opisuju gravitacijsko polje. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća fizičari su, međutim, shvatili da se polja zapravo sastoje od čestica koja se miču kroz prostor: kvantno polje. Kad se dvije električki nabijene čestice sudare, u dodiru izmjenjuju fotone, kvantum elektromagnetskog polja. Rezultirajuća teorija kvantnog polja (QED) objašnjaa sve o ponašanju atoma koji čine svijet.

4. PANSPERMIJA

Teorija panspermije (sjeme posvuda) upućuje na sumnju da je živt nastao iz svemira.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe lansirali su glasovitu teoriju po kojoj život su na Zemlju iz svemira presadili asteroidi i kometi na kojima su se nalazili primitivni oblici života, bakterije i mikrobi.Uostalom i geološka istraživanja pokazuju da je magnetsko polje Zemlje umjetno napravljeno, a uskoro ćemo odustati i od potrage za čuvenom 'karikom koja nedostaje' između majmuna i čovjeka, jer ona zapravo ni ne postoji.

5. PLACEBO EFEKT

Ako uzmete pilulu za koju vam kažu da će vas od nje prestati boljeti glava, a vaše se stanje poboljša iako ta pilula ne sadrži nikakve korisne tvari, iskusili ste placebo efekt. Ukoliko u bilo što čvrsto vjerujete, gotovo uvijek možete doživjeti taj efekt. To objašnjava i zašto homeopatija radi kod mnogo ljudi - jednostavno zato jer ljudi vjeruju da im ona pomaže.

6. TEORIJA RIJETKOSTI ŽIVOTA NA ZEMLJI

Možda u svemiru postoji život, no onaj inteligentni je rijetka pojava. Hipoteza Rare Earth tvrdi da je nastanak života slučajan niz okolnosti.

Sunce je relativno stabilna zvijezda, koja je omogućila da se ivot postepeno razvije. Ogromni planet Jupiter šitit nas od kometa. Mjesec sprečava Sunce da mijenja putanju oko Zemlje i time prouzroči ogromne klimatske promjene. Zemlja ima neoubičajeno magnetsko polje koje nas štiti od štetne radijacije. Komabinacija ovih i drugih neobičnih značajki upućuje da se naša planeta sastoji od niza slučajnosti zbog čega mnogi atronomi tvrde da možda jedini imamo razvijen inteligentan život u svemiru.

7. SNJEŽNA KUGLA

Milijunima godina, tamo prije 635 milijuna godina, zemlja je bila smrznuta. U to je vrijeme tlo bilo raspoređeno oko ekvatora, no glečeri su i tamo ostavili tragove. Nitko ne zna zašto se zemlja zamrznula, no kad se to dogodilo, svjetlucajuća bijela površina leda reflektirala je toplinu i održavala uvjete „snježne kugle“ sve dok CO2 iz vulkana nije prouzročio „greenhouse“ efekt dovoljno snažan da otopi led. Da je led prekrio čitavu planetu, život bi vjerojatno prestao na čitavoj zemlji.

8. INFLATORAN SVEMIR

Neki kozmolozi smatraju da je naš svemir par trodimenzionalnih svemira, koje odvaja mala udaljenost (manja od dijametra atoma) u ekstra dimenziji. Svaka točka u svemiru su sljedeća vrata u drugi svemir, no oba se polako odvajaju. Kroz milijarde godina neka će ih sila nanovo spojiti u koliziju koja će rezultirati ogromnom količinom svjetlosti i toplinom- velikim praskom.

9. UKRŠTAVANJE

Kad se bilo koja dva kvantna objekta, poput elektrona ili fotona sudare, oni se ukrste u kvantnom smislu. To znači da će ubudće sve što se dogodi jednoj čestici imati utjecaj na onu drugu, bez obzira koliko su udaljene. Zbog toga mnogi vjeruju da bi se tzv. Ukrštavanje (eng. entanglement ) moglo koristiti za komunikaciju koja je brža od svjetlosti. Teleportacija fotona 1997. godine izvedena je upravo metodom ukrštavanja. Ekipa Sveučilišta u Innsbrucku, predvođena austrijskim fizičarom Anton Zeilingerom teleportirala je spomenuti na nama malu, ali znanosti ogromnu udaljenost od jednog metra.

10. KRAJ

Ako svemir ima kraj, mogao bi imati oblik prstena. A ako je tako, onda bi iste galaksije mogli vidjeti gledajući sa suprotnih strana prstena. Kompliciranija verzija je ona oblika kocka u kojoj su suprotna lica spojena jedna s drugim. Ako bi putovali kroz „krov“, mogli bi ući natrag u kocku kroz „pod“. Neke jednostavne računalne igre rade na tom principu.