U 78-oj godini

Preminula je Jelena Hekman, jedna od najutjecajnijih urednica u hrvatskom izdavaštvu

Jelena Hekman

 Ronald Gorsic/cropix
U okviru Matice hrvatske pokrenula je i obnovila četrdesetak biblioteka u kojima je tiskano više stotina knjiga

U 78-oj godini preminula je Jelena Hekman, jedna od najdugovječnijih urednica u hrvatskom izdavaštvu, priopćilo je Društvo hrvatskih književnika. Jelena Hekman bavila se više desetljeća nakladničkim poslom, prvo u izdavačkoj kući Zora. U okviru Matice hrvatske pokrenula je i obnovila četrdesetak biblioteka u kojima je tiskano više stotina knjiga.

Knjige iz biblioteke Parnas bile su među najprodavanijima nemali broj tih izdanja prodan je u više od 10.000 primjeraka. Od znanstvenih izdanja primat su imale 'Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije' Vladimira Bitija, 'Litterarum studia' Radoslava Katičića, 'Slovo iskona' Stjepana Damjanovića, ali i 'Mali staroslavensko-hrvatski rječnik' grupe autora, te 'Od Bacha do Bauhausa' Viktora Žmegača.

Jelena Hekman, među ostalim je autorica knjige "razgovora sa Slobodanom Novakom, poznate pod naslovom Digresije. Nakon toga je objavila je i novu knjigu razgovora Otisci, koja se otvara nešto dužim razgovorom sa Slobodanom Novakom, vođenim u prosincu 1990. u povodu pripremanja za tisak Novakovih sabranih djela, a nije postao sastavnim dijelom Digresija.

Objavljeni su i razgovori s Nedjeljkom Fabrijem, Petrom Selemom, Darkom Novakovićem, Anatolijem Kudrjavcevim, Gretom Pifat - Mrzljak, Brankom Jerenom, Slavenom Barišićem, Josipom Silićem, Markom Tadićem, Vladimirom Anićem i Dimitrijem Popovićem.

Svojedobno je napisala da se nekad 'za jedan objavljeni tekst u časopisu moglo mjesec dana pristojno živjeti, dok je honorar za knjigu bio dostatan za kupnju ili kućice na moru, manjeg stana u gradu ili, najmanje, novog auta'. Na pitanje Jutarnjeg je odgovorila: "Bilo je tako u davnim pedesetim godinama. Ali, tada je, očigledno, to bilo u planskoj državnoj režiji. I u našem se vremenu događaju neke čudne stvari. Nepoznat netko za svoj prvijenac dobije i 100.000 kuna".

Iz DHK su poslali njezinu punu biografiju. Rođena je u Splitu 1944. godine, gdje je maturirala u klasičnoj gimnaziji 1963. U Zagrebu je diplomirala jugoslavenske književnosti i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu 1970.

Bila je tajnica uredništva biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti 1971–78, potom stručna suradnica i savjetnica za nakladništvo, bibliotečnu djelatnost i časopise u Gradskome uredu za kulturu. Od 1991. tajnica za nakladništvo i glavna urednica izdanja MH. Utemeljila i obnovila niz Matičinih edicija. Prvu pjesmu Tuga objavila je 1960. u splitskome listu Mladi klasičar. Piše pjesme, eseje, književne kritike, prikaze, osvrte i recenzije s kojima surađuje na Radio-Zagrebu (1970–74) te u časopisima i listovima Republika (1968–69, 1974, 1981, 1983, 1985, 1989, 1991), Večernji list (1969), Vjesnik (1970), 15 dana (1981–85), Forum (1990–91), Prolog (1990–91), Vijenac (1995–2000) za koji je 1999–2000. priredila 6 temata i pregled hrvatskoga pjesništva Pjesnik u vlastitu izboru. Za tisak pripremila izbor iz djela Mirjane Matić-Halle i Ivanke Vujčić-Laszowski (1981), Side Košutić, Dušanke Popović-Dorofejeve i B. Belana (1984), F. Vidasa, B. Stopara i Višnje Stahuljak (1985) u nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti, izabrana djela S. Novaka (1990) u šest svezaka, tematski broj časopisa Republika o njemu (1991, 3–4) te roman Mirisi, zlato i tamjan (Zagreb 1997) i memoarsku knjigu Digresije. Razgovori s Jelenom Hekman (Zagreb 2001), izbor iz novelistike Povratak (Vinkovci 1990) i roman Vranjara (Vinkovci 1994) Ivanke Vujčić-Laszowski, izabrana djela V. Gotovca (1995) u sedam svezaka (s autorskim izborom tematski razvrstanih stihova i aforizama Poetika duše) te zbornik Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1997). Vođenjem nakladničke djelatnosti MH dala je »važan prinos poticanju suvremenoga hrvatskog stvaralaštva i otkrivanju hrvatske baštine« (Mirjana Jurišić). Pisala i predgovore katalozima izložaba (Edith Merle. Zagreb 1985, Krapina 1985, Samobor 1988; Vladimir Gašparić-Gapa. Zagreb 1986; Kosta Angeli Radovani. Dubrovnik 1986; Dimitrije Popović. Dubrovnik 1987; Marija Ujević-Galetović. Zagreb 1988. i Jasenka Bulj. Zagreb 1998). Vodila je projekt francuskoga izdanja vodiča Croatie (Gallimard, Pariz 1999).

Nakon umirovljenja osnovala je u Zagrebu nakladničku kuću "Ex Libris" d.o.o.

Posljednji ispraćaj bit će u krugu obitelji i najbližih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 10:08