O budućnosti

Posljednja knjiga fizičara Stephena Hawkinga upravo je objavljena u Hrvatskoj

Stephen Hawking
 Niklas Halle‘n/Afp/Profimedia
Knjigu “Kratki odgovori na velika pitanja” upravo je objavio nakladnik V. B. Z.

Posljednja knjiga jednoga od najznamenitijih znanstvenika našeg vremena, prije tri godine preminulog britanskog fizičara i kozmologa te jednog od najpoznatijih popularizatora znanosti Stephena Hawkinga “Kratki odgovori na velika pitanja” upravo je objavljena u nas (V.B.Z.)
Hawking, veliki um našeg vremena, u spomenutoj je knjizi ostavio svoja posljednja razmišljanja o bitnim pitanjima i izazovima s kojima se suočavaju Zemlja i čovječanstvo.

Život je posvetio razumijevanju svemira, razjašnjavanju nekih od njegovih misterija, čvrsto je vjerovao da je znanost baza koja može dovesti do rješavanja problema našeg planeta. “Svi smo mi putnici kroz vrijeme koji su se zaputili zajedno u budućnost. No radimo zajedno kako bismo tu budućnost učinili mjestom na koje želimo stići.“, bio je njegov stav.

image
"Kratki odgovori na velika pitanja"


Njegov znanstvenoistraživački rad vodio ga je crnim rupama, imaginarnom vremenu i višestrukim povijestima. Danas, kad se Zemlja hrva s katastrofalnim posljedicama klimatskim promjena, kad su nam bitni resursi sve oskudniji i ugroženiji, kad sa znatiželjom ali i zazorom gledamo razvoj umjetne inteligencije Hawking, poznat po popularno pisanim djelima u kojima je iznosio svoje teorije o svemiru u upravo prevedenoj knjizi se bavi pitanjima poput – postoji li Bog, postoje li u svemiru i neka druga inteligentna bića, osim ljudi, je li moguće predviđati budućnost, kako je sve počelo, je li moguće putovati kroz vrijeme, hoćemo li preživjeti na ovoj planeti, trebamo li kolonizirati svemir, kako bismo trebali oblikovati budućnost, hoće li nas umjetna inteligencija nadmudriti...

Hawking je rođen 1942., na tristotu godišnjicu smrti Galilea Galileija, kako je sam volio isticati. Otac mu je bio liječnik i stručnjak za tropske bolesti, a majka politička aktivistica u Liberalnoj stranci.
Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.
Svjetsku je slavu postigao krajem 1980-ih godina prošlog stoljeća kada je izdao knjigu 'Kratka povijest vremena', koja je u rekordnim nakladama prodana diljem svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 01:19