Piše J. Martinčević

Glazbena kritičarka odgovara Beškeru: Dragi Ino, divim se tvom poznavanju glazbene scene, no...

Aida,  Sydney

 Brandon Voight/Backgrid/Backgrid Usa/Profimedia
Nema tome dugo, u sezoni 2017./2018. u Firenzi su obrnuli "Carmen". Nije Don Jose zaklao nju, nego je ona upucala njega!

Odgovor Jagode Martinčević na tekst ‘Orašar‘ je kvaran? A što je tek onda s operama?

Sitna replika dragom Ini Beškeru

Dragi Ino,

kao i uvijek divim se tvojem poznavanju glazbene scene. O operi, bogme, znaš više od mene iako sam ja nešto starija! I opet me je zadivilo tvoje enciklopedističko znanje u tekstu o rasističkim i inim svinjarijama oko nedužnog "Orašara" u kojem plešu Arapi i Kinezi u srcu multi-kulti Europe. Sve do nedavno nisu nikom smetali, niti je tko mislio da im se davno mrtvi autori rugaju. Dakako, kao što kažeš, u glazbi nema rasizma, ali u operi oduvijek ima kojekakvih besmislica, štoviše, žene su često u nemilom položaju u odnosu na očeve, muževe, ljubavnike... Ne bih se baš složila s primjerom iz Begovićeva libreta za Gotovčeva "Eru", no kako mi nije nakana polemizirati, samo ću podsjetiti na dva također politizirana primjera.

Primjer prvi; nedavno

Nema tome dugo, u sezoni 2017./2018. u Firenzi su obrnuli "Carmen". Nije Don Jose zaklao nju, nego je ona upucala njega! Žar #MeToo pokreta za oslobađanjem žena od muškoga nasilja stigao je tako i do opere iako u njoj nema napastovanja; štoviše, ako je tko u njoj nemilosrdan, to je naslovna junakinja koja ljubavnika odbacuje poput krpe u ime slobode jer se upravo zaljubila u nekog drugog. To njega, naravno, ne oslobađa čina ubojstva, no tako je ova realistična opera napisana i, eto, u našem je vremenu postala potpora pokretu koji je osvještavao žene. Izvedba je doživjela fijasko, baš kao i davna praizvedba.

Primjer drugi; jako davno

U tvojem rodnom Splitu ljetna peristilska "Aida" desetljećima je zakon. Nema mulca ni građanina koji ne zna za rivalstvo dviju princeza, zarobljene etiopske Aide i slavodobitne Egipćanke Amneris. Obje bi istog heroja, Egipćana Radamesa, ali ne ide jer on ljubi kraljevnu iz neprijateljskog naroda. I tako je to išlo desetljećima u svijetu i kod nas sve do jedne sjednice nekakvog komiteta u Splitu. Tražila se zabrana, skidanje predstave s Peristila. Razlog? Diskusija jednog komitetlije koji se usprotivio djelu u kojoj su "naši prijatelji" Etiopljani prikazani kao robovi! Vrijeme zbivanja: slavni dani Pokreta nesvrstanih! Predstava je, na sreću, ostala kakva jest.

Doista, nema u glazbi rasizma, ali ima gluposti u nekim glavama.

Srdačno te pozdravljam i oduševljeno čitam!

Jagoda Martinčević

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 04:23