Na Pulskom filmskom festivalu održana je trodijelna diskusija pod nazivom Cijena strasti u organizaciji Društva hrvatskih filmskih autora i producenata. Na tribini su sudjelovale članice i članovi Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata, kao i predsjednici obje udruge Danilo Šerbedžija i Hrvoje Osvadić, te Gregor Štibernik, direktor AIPA-e i Darko Bajić, redatelj i član Upravnog odbora UFUS AFA-e, organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava u audiovizualnom sektoru iz Slovenije odnosno Srbije.
Nalazi studije
Nepovoljni nalaz europskog istraživanja hrvatske audiovizualne djelatnosti, Projekt CRESCINE (izrađen za potrebe Europske komisije), obuhvatio je komparativnu analizu malih europskih filmskih industrija te utvrdio značajne probleme u audiovizualnoj sredini, a skup u Puli bio je poziv na temeljito i žurno rješavanje detektiranih manjkavosti sustava.
Prema nalazima studije, intenzitet javnog ulaganja u RH je među najnižima u EU, a razina distribucije domaćeg i EU filma daleko ispod EU prosjeka. Razloge ovome studija nalazi u (komparativno) slaboj financijskoj potpori, izostanku temeljnih funkcija javnog RTV servisa, a također i u lošem stanju Kinoteke i općoj niskoj razini filmske/medijske pismenosti u zemlji. Spominje se i slaba uključenost komercijalnog sektora i globalnih servisa u posredovanju i potpori hrvatskog filma. Studija Portret hrvatske kinematografije u sklopu šireg projekta CRESCINE nastala je komparativnim istraživanjem EU podataka, a filmaše je privukla budući da pokazuje podudarnost znanstvenih nalaza i iskustava iz prakse. U sklopu šireg europskog istraživačkog projekta, autorica izvještaja za RH je dr. sc. Jaka Primorac iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Na događaju je istaknuto kako se filmaši u drugim europskim zemljama bave isključivo filmom, zahvaljujući čemu su lišeni straha, imaju više umjetničkog samopouzdanja i osobnog samopoštovanja, dok je većina hrvatskih redatelja prisiljena "kupovati" stvaralačku slobodu radeći na komercijalnim poslovima. Iako nije imala osjećaj da bira strast nauštrb nečeg drugog kad je birala profesiju, redateljicu Juditu Gamulin proganja egzistencijalni strah kao i većinu njenih kolega, premda je već ostvarila ozbiljan međunarodni uspjeh s predstavljanjem svojeg debitantskog filma u razvoju, naglasila je.
Slažući se sa studijom, domaća filmska zajednica okupljena na panelu bila je ujedinjena u isticanju važnosti osnaženja hrvatske kinematografije kroz hitnu financijsku injekciju za Hrvatski audiovizualni centar u minimalnom iznosu od osam milijuna eura kroz jesenski rebalans državnog proračuna zbog vrtoglavog povećanja cijena rada, visoke stope inflacije te očitog nesrazmjera u visini javnih sredstava koja se odlijevaju kroz potporu servisnog sektora koji stranim produkcijama omogućuje povoljne uvjete za snimanje u Hrvatskoj.
S obzirom na to da HAVC-ove potpore ne pokrivaju u potpunosti troškove razvoja i proizvodnje filma, redateljica Jasna Nanut postavila je retoričko pitanje je li domaćoj kinematografiji suđeno da opstaje na entuzijazmu autora i producenata. Redatelj Andrija Mardešić naglasio je kako hrvatski film unazad nekoliko godina statistički ima veće uspjehe od hrvatskog sporta, mada se u njega ulaže neusporedivo manje te je naglasio važnost poimanja filma kao uspješnog hrvatskog izvoznog proizvoda, što je nedavno dokazano osvajanjem Zlatne palme u Cannesu za film Čovjek koji nije mogao šutjeti redatelja Nebojše Slijepčevića te konsistentnom prisutnošću i nagradama koje su dodijeljene domaćim filmovima na drugim važnim međunarodnim festivalima.
Producent Hrvoje Osvadić izrazio je ponos što je BBC našao programski interes u filmu Paviljon 6 Gorana Devića, no i čuđenje što je film otkupio BBC otkupio, dok je HRT odbio ponudu za njegovu koprodukciju, tim više što se radnja filma događa u Zagrebu i bavi hrvatskom stvarnošću. Filmašima je žao što se često osjećaju kao da su HRT-u samo teret, umjesto prirodni i zakonom predviđeni partneri. Nagrađivana producentica Miljenka Čogelja otkrila je kako je njoj koprodukcija s HRT-om nažalost nepoznat pojam te je izrazila zabrinutost za filmove koje je "pojela" inflacija prije realizacije što bi moglo rezultirati i znatno manjim brojem domaćih filmova u Puli. Redatelj Nevio Marasović se pak osvrnuo na zabrinjavajuće ograničenu dostupnost hrvatskog filma nakon prikazivanja na festivalima i kratkog okvira za prikazivanje u kinima, našalivši se da osobe zainteresirane za gledanje njegovih filmova mora uputiti na nelegalne servise.
Tijekom diskusije, istaknuti su i pomaci nabolje: proizvodi se više žanrovskih filmova, Arena je tijekom festivala bila dobro posjećena, hrvatski je film rado gledan na streaming servisima na kojima je odnedavno prisutniji, budući da servisi poštuju po tom pitanju naše kvalitetno nacionalno zakonodavstvo. Autori i producenti izrazili su i jednodušnu podršku ravnatelju HAVC-a Chrisu Marcichu u njegovoj borbi za financijski oporavak središnje filmske ustanove.
Dugoročni cilj
S dugoročnim ciljem da autorska i srodna prava omoguće domaćim autorima slobodu stvaranja koju ima većina njihovih europskih kolega, autori Danilo Šerbedžija i Hrvoje Hribar vodili su razgovor o problemima na koje nailaze organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, usporedili iskustva sa srpskim i slovenskim kolegama te poteškoće na koje nailaze u koje se ubraja i golem nesrazmjer količine prava koja ostvaruju autori iz različitih umjetničkih područja te istakli potrebu za zakonski pravednijom raspodjelom autorskih naknada. Gregor Štibernik je naglasio važnost kolektivnih organizacije za ostvarivanje zajedničkih ciljeva i osnaživanje strukovnih udruga u Sloveniji, dok je Darko Bajić na sličnom tragu zaključio da kolektivne organizacije na razne načine mogu pozitivno utjecati na cjelokupnu audiovizualnu industriju. Svi okupljeni predstavnici organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava složili su se da moraju nastaviti međusobnu suradnju i razmjenu iskustava, u nadi da će se uskoro poboljšati situacija i u susjednim državama. Na kraju diskusije, Bajić, Šerbedžija i Štibernik najavili su potpisivanje sporazuma o suradnji ove jeseni.
Film Paviljon 6, kako smo pisali, sniman je na Zagrebačkom velesajmu za vrijeme masovnog cijepljenja građana uslijed pandemije. Intimni razgovori u redu za cijepljenje najbolje opisuju radnju filma. Kamera gledatelja vodi kroz redove za čekanje cjepiva, prostor za cijepljenje i čekaonice u kojima se mogu čuti iskreni razgovori ljudi koji su se došli cijepiti, liječnika, osiguranja i ostalog osoblja.
"Ovaj opservacijski film otkriva dezorijentaciju i skepticizam koji je obilježio naše zajedničko iskustvo pandemije. Služeći kao kolektivna terapija za post-COVID eru, ova humoristična i ljudska slika jedinstvenog trenutka u vremenu otkriva niti koje nas povezuju i podsjeća na našu ljudskost usred neviđenih izazova. Postoji svijet prije pandemije i onaj nakon, ovaj film dokument je te tranzicije," stoji u opisu filma Paviljon 6.
Urednica BBC Storyville Lucie Kon okarakterizirala je film Paviljon 6 kao rijetki primjer filma iz istočne Europe koji je zadovoljio BBC-eve standarde sadržaja i koji iako se bavi ozbiljnom temom s jakim autorskim potpisom, isto tako vrlo dobro komunicira sa širom publikom. O samoj temi filma Kon je rekla: "Svi imamo post-COVID PTSP i ne želimo se vraćati tamo... ali ovaj film je zaista zanimljivi i zaista zabavni prikaz komadića života tijekom vrlo teškog vremena za gotovo sve ljude u svijetu. Ovo je film o ponovnom pronalaženju radosti."
Direktor fotografije filma je Damian Nenadić, montažer Vanja Siruček. Film je sufinanciran sredstvima HAVC-a i prošao je Docu Rough Cut Boutique u organizaciji Balkan documentary instituta i CineLink Sarajevo 2023. gdje je i osvojio dvije nagrade za pitch onu od Al Jazeera Balkan i nagradu DOK Leipziga (DOK Leipzig Preview Award).
"Kako je ovo prvi hrvatski film koji je BBC otkupio, vjerojatno će otvoriti vrata i ostalim hrvatskim filmovima koji posljednjih godina nižu iznimne uspjehe u Europi i svijetu," zaključuje producent Hrvoje Osvadić (Petnaesta umjetnost).
Gledatelji u Britaniji i Sjevernoj Irskoj film će moći gledati od rujna 2024.
Nedavno smo pisali i o Devićevom filmu o tvornici Gredelj, prikazanom na Human Rights Film Festivalu, a kojeg kritika hvali.