Moglo bi se slobodno ustvrditi da prethodni američki predsjednik Barack Obama nije bio previše vezan za likovnu umjetnost. No, likovna umjetnost mu je pomogla u izbornoj kampanji, plakat “Hope” koji je izradio ulični umjetnik Shepard Fairley jedan je od najreproduciranijih umjetničkih radova u povijesti. Niti Fairleyju plakat nije odmogao, danas je jedan od umjetnika čija djela na aukcijama postižu vrlo visoke cijene.
Donald Trump je kolekcionar, zapravo, preciznije bi bilo reći da se voli pretvarati da je kolekcionar jer su, navodno, neka od najvažnijih djela koja posjeduje u kolekciji, od impresionističkih slikara pa nadalje, zapravo kopije. No, zato umjetnost “voli” Trumpa.
Po svojoj prilici, niti jedan predsjednik u povijesti Amerike nije inspirirao toliko umjetničkih djela koliko u vrlo kratkom vremenu Donald Trump. Iako je riječ prvenstveno o američkim autorima, novi je predsjednik inspirirao i neke s drugih kontinenata. Među njima je i Željko Badurina.
Je li Trump laka meta, pitamo hrvatskog umjetnika koji se post-artom, umjetničkim, najčešće duhovitim komentarima svakodnevnice u obliku fotomontaža koje objavljuje preko društvenih mreža, bavi desetak godina.
Pisoari u kafiću
“Da, laka je meta. Njegovi su stavovi vrlo ekstremni i ljudima iz mojeg kruga nisu bliski. Činilo mi se da je u međunarodnoj umjetnosti malo interpretirana ta poveznica s njegovom suprugom, Slovenkom Melaniom, pa sam napravio fotomontažu Trumpa kao slovenskog zeta”, kaže. Druga montaža je grafička povezanost američke i slovenske zastave, treća se naslanja na Trumpov izborni slogan, “Make America Great Again”. U Badurininoj interpretaciji piše “Make Art Great Again”, a umjetnik tumači: “To je priča više za umjetnike. Imao sam još neke verzije, primjerice veduta Ljubljane u suton, u pozadini se vidi Trumpov toranj, no nisam želio previše zasititi prostor.”
Što se tiče ostalih radova, za sada je najreproduciraniji onaj koji je prošlog mjeseca obišao svijet, a prikazuje Trumpa s malim pimpekom, uz koji je umjetnica Illma Gore objašnjavala da “možete biti veliki pimpek, bez obzira na ono što je u vašim hlačama”.
No, iako je najreproduciraniji, ne znači da je nužno i najbolji rad.
Primjerice, vrlo je zanimljiv rad koji je, kao komentar nakon izbora, objavio Chris Riddell, autor vrlo popularnih dječjih knjiga, ali i politički komentator, u vidu karikature, mnogih međunarodnih novina, među kojima i Observera. Naime, Riddell svoje radove naslanja na umjetnika Henryja Fuselija, koji je živio krajem 18. i početkom 19. stoljeća, a najčešća su tema njegova stvaralaštva bile noćne more. U Riddellovoj verziji djevojka u bijelom leži na postelji preko američke zastave, na njoj sjedi američki predsjednik, prikazan kao satir, dok ih sakrivajući se iza zavjese promatra slon.
Riddellova je mračna verzija. Onu duhovitu potpisuju William Duke i Brandon Griffin. Naime, u lancu jednog pariškog sportskog kafića, u muškom su zahodu pisoari u obliku usnica koje su zaštitni znak Rolling Stonesa. Uređenje je, dakako, kičasto, svojevrsna kombinacija, vrlo vjerojatno i nesvjesna, Duchampa, Warhola i rock-kulture, no Duke i Griffin dali su vrlo duhovit finalni dodir - na jednom od tih pisoara, oko usana, naslikali su crnobijeli lik Trumpa.
Primjer street arta
Tu je, potom, i ulični umjetnik koji djeluje pod imenom Hanksy, po svoj prilici riječ je o interpretaciji imena britanskog umjetnika Banksyja. Hanksy nije toliko suptilan, niti vješt kao što je to Banksy, a on je pošao od slogana da se “trump” imenuje s “dump”, pa ga je i naslikao, na njujorškim zidovima, na Mahattanu, na golemom muralu, kao “dump”, odnosno nakupinu izmeta. Hanksyjev je rad najpoznatiji od uličnih radova na temu novog američkog predsjednika, no primjera ove vrste umjetnosti povezane s Trumpom čitav je niz.
Sirijski umjetnik koji djeluje kao Saint Hoax, pak, Trumpa je pokazao kao “drag queen”. “Jedina je razlika da Trump ne zna skinuti svoj kostim niti kada je show gotov”, rekao je Saint Hoax medijima.
Ipak, najbolji su rad na ovu temu, na granici arhitekture i umjetnosti, napravili arhitekti. Naime, arhitekti iz ureda Estudio 3.14 smještenog u Guadalajari zamislili su golemi ružičasti zid na granici SAD-a i Meksika, sve na temelju Trumpove izjave kako bi sagradio zid prema ovoj zemlji, a čija bi gradnja koštala dvadesetak milijardi dolara.
Arhitekti su u projektu pokazali i kako bi, u konstruktivnom pogledu, “problem” bile i masivne planine duž granice. Kako je Trump govorio da zid mora biti “lijep”, zamislili su ga kao ružičasti. U sklopu ovog vrlo ironičnog projekta Amerikanci bi uživali u shoppingu unutar zidova jer je predviđeno nekoliko shopping centara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....