KAKO JE DJELO HRVATSKOG KIPARA UVRŠTENO U ZBIRKU MUZEJA U NEW YORKU Troje kolekcionara i jedan galerist zaslužni da je 'Frižider' sada u MoMA-i

Ivan Kožarić, okružen prijateljima, mahom kolegama umjetnicima i kustosima, u ponedjeljak je proslavio svoj devedeset osmi rođendan, dva dana nakon što je u subotu u MSU otvorena izložba Žarka Vijatovića na kojima je među ostalima protagonist i Kožarić. Nažalost, ovaj kipar goleme umjetničke karizme, rođen 10. lipnja 1921. godine u Petrinji, nije mogao doći na otvaranje izložbe za vikend. No zato su kolege sa cvijećem i poklonima otišle njemu u posjet.

Svake se godine već više od desetljeća izložbom ili nekim projektom obilježava rođendan ovog umjetnika, od retrospektive crteža u MSU do pomalo i provokativne izložbe u Galeriji Forum.

Afirmacija u inozemstvu

No, ove je godine bilo nešto drugačije. Naime, paralelno s proslavom Ivan Kožarić je saznao kako je njegova skulptura nazvana “Oblik prostora (Frižider)” uvrštena u zbirku znamenitog njujorškog Muzeja moderne umjetnosti. Podsjetimo kako MoMA ne uzima niti poklonjena djela ako nisu prošla strogu provjeru kustosa muzeja. Skulptura je uvrštena posredstvom berlinske galerije Gregor Podnar, koja uz hrvatske umjetnike Julija Knifera i Gorana Trbuljaka zastupa i Ivana Kožarića te promovira još neke hrvatske autore.

Podsjetimo kako smo nedavno u Jutarnjem objavili intervju s Podnarom koji je najavio da mu je želja upravo Kožarića afirmirati na međunarodnom tržištu. O tome je rekao: “Knifer je živio dulje vrijeme u Parizu i orijentirao se na međunarodnu publiku, dok je Ivan Kožarić više bio orijentiran na lokalnu sredinu, iako je i on poznat vani. No, radimo na tome da i Kožarića promoviramo na širem području.”

Mislio je pritom, naravno, na tržišni aspekt, jer je ovaj umjetnik međunarodno itekako referentan, od nastupa na Documenti u Kasselu pa do samostalne izložbe u pariškom Musée de la ville, da podsjetimo samo na neke. Inače, kako se navodi u priopćenju koje je stiglo iz Muzeja suvremene umjetnosti, donatorskim udjelom za otkup Kožarićeva djela u muzeju u New Yorku zaslužna je i Neda Young, poznata američka kolekcionarka umjetnina hrvatskog podrijetla, koja inače ima impresivnu zbirku kako stranih tako i domaćih autora, a među njima i radove znamenite Cindy Sherman i Anselma Kiefera te Eda Rusche, da nabrojimo samo neke. Ova kolekcionarka podrijetlom s Korčule među ostalima kolekcionira i Kožarićeva djela.

Boris Cvjetanović

Donatori Uz Nedu Young, kao donatori se na stranicama njujorškog muzeja spominju i James Keith Brown i Eric Diefenbach, u Americi poznati kolekcionari suvremene umjetnosti koji su radove počeli sakupljati prije tridesetak godina (oni su po Artnewsu uvršteni u top 200 kolekcionara). Žive u Connecticutu, bave se investicijama i pravom, a najviše sakupljaju njemačku poslijeratnu umjetnost (Sigmar Polke, Joseph Beuys...). Djela se na stranicama MoMA-e vode kao “Gift of...”, odnosno, njihov poklon.

Antologijsko djelo

Rad Ivana Kožarića koji je uvršten u zbirku nastao je još 1963. godine. Riječ je o jednom od antologijskih djela iz ciklusa “Oblici prostora” koji je započeo godinu dana ranije. Odljev “Frižidera” u gipsu dimenzija 28 puta 25 puta 24 centimetara iz vlasništva je obitelji Kožarić. Inače, taj “Oblik prostora”, koji predstavlja unutrašnjost frižidera, Kožarić je svojedobno izradio i u fiberglasu u mnogo većim dimenzijama te ga je 1975. godine postavio nakratko ispred Etnografskog muzeja, kao predložak za javnu skulpturu: bilo bi sjajno, treba napomenuti, da je ta skulptura koja se danas nalazi u Gliptoteci HAZU ostala vani, na ulici, jer teško da se u gradu može naći boljih javnih skulptura od Kožarićevih.

I on sam zna reći da kao kipar živi isključivo na ulici, pa mi je tako u jednom intervjuu prije par godina rekao “Ja sam hodač, iz hodanja crpim svoje ideje”. Ova je javna skulptura, inače, bila postavljena otprilike na mjestu današnje autobusne stanice, te je bila intrigantna i zanimljiva prolaznicima, a kako se može vidjeti na ododobnim fotografijama.

U isto vrijeme kad i “Frižider“, Kožarić je u malenim dimenzijama napravio i odljev unutrašnjosti jedne kupaonice. A kako je primijetila međunarodna kritika, radovi na sličnu temu nešto razvikanijeg Brucea Naumana, nastali su puno kasnije.

Podsjetimo, inače, kako od autora iz Hrvatske MoMA među ostalim posjeduje radove i Dimitrija Bašičevića Mangelosa, potom Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog i Mirka Ilića, dok je samostalnu izložbu u ovom muzeju imala i Sanja Iveković. Piceljeve radove i radove Arsovskog donirali su direktor zaklade AIC iz New Yorka Krešimir Penavić i grafički dizajner Mirko Ilić. MoMA je pak otkupila 38 radova Mirka Ilića.