Otkad je u samom srcu Zagreba, u povijesnoj jezgri grada u Tkalčićevoj ulici otvoreno gradilište modernog stambeno-poslovnog objekta, odnosno otkad je djelomično drvena konstrukcija zgrade ljetos postala vidljiva, interes javnosti i struke, pa čak i slučajnih prolaznika ne jenjava. Sve je više zainteresiranih za projekt koji bi se po načinu gradnje mogao nazvati pionirom na našem području, budući da je riječ o jednom od najvećih objekata u Hrvatskoj koji se gradi CLT tehnologijom izvrsnih protupotresnih i protupožarnih svojstava.
U Hrvatskoj je nekoliko manjih realiziranih projekata s križno lameliranim drvom (CLT-jem), o kojima smo već pisali, dio projekata obiteljskih kuća i odgojno-obrazovnih ustanova je u najavi, a neki se grade. Tako smo ovog tjedna dobili priliku obići i peterokatnu stambeno-poslovnu zgradu u Tkalčićevoj. Obilazak je povodom UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, koja se uskoro održava u Egiptu, organiziralo Austrijsko veleposlanstvo ne bi li se javnosti predstavile prednosti gradnje CLT-jem i općenito drvom, praksom koja je u Austriji i okolnim državama puno naprednija i iskusnija nego kod nas, iako Hrvatska ima dugu tradiciju gradnje drvom.
Investitori iz tvrtke Tkalča centar istaknuli su kako je projektu prethodio javni natječaj na koji je pristiglo 25 idejnih arhitektonskih rješenja, a sama zgrada gradi se prema projektu arhitekta Daria Šiška iz Veda Art Studija. Na pitanje o motivu gradnje zgrade drvom kažu kako su na samom početku željeli prirodne materijale, a na poticaj arhitekta Šiška krenuli su u smjeru CLT-ja.
- Obišli smo tri, četiri projekta u Sloveniji i Austriji, gdje smo se upoznali s prednostima drva i vidjeli kako se ono ponaša u požaru, a zagrebački i baranjski potresi su nas dodatno uvjerili da je odabir drva kao materijala bila dobra odluka - kažu investitori.
Ova zgrada površine 2200 metara kvadratnih gradi se preko puta Kaptol centra, na parceli koja je oformljena od nekadašnje tri čestice. Budući da je riječ o zaštićenoj povijesnoj urbanoj cjelini grada i gradnji drvom, morao se ispuniti niz zahtjeva, od samog oblikovanja zgrade do protupožarnih i protupotresnih propisa.
ENTUZIJAZAM
- Istak, koji se pojavljuje na prve dvije etaže, kao i ‘lomovi‘ na uličnom pročelju, morali su se raditi zbog povijesne parcelacije, kako bi vizualno podsjećali na nekadašnje tri kuće koje su se nalazile na lokaciji. Dodatno smo fasadu oblikovali s dva materijala i dvije boje: ventilirane fasade s klinker pločicama i ventiliranom fasadom sa žbukom, kojima smo također naglasili tu distinkciju, kao i ritmom kosog krova i krovnih kućica u potkrovlju - objašnjava arhitekt Dario Šišak, dodajući kako je konstrukcija hibridna: podrum i prizemlje su u betonu, a etaže iznad u CLT-ju i čeliku.
- Kako bi se zadovoljili protupožarni zahtjevi, koji kažu da se drvena i čelična konstrukcija moraju zaštititi negorivim materijalom, kvalitetna toplinska izolacija će se raditi prvenstveno izvana, ali manjim dijelom i s unutarnje strane, tako da se CLT neće vidjeti po završetku gradnje. No, moram naglasiti da se CLT puno bolje ponaša u požaru i potresu od betona ili čelika - kaže Šišak, pojašnjavajući kako hrvatski propisi dopuštaju gradnju drvom, ali uz određena ograničenja te su rigorozniji nego u drugim zemljama, pa je potrebna dokumentacija i papirologija usporila cijeli projekt. Ali, zahvaljujući isključivo entuzijazmu investitora, kaže, nije se odustalo od njega.
Govoreći općenito o gradnji s CLT-jem, ističe da je ona brža u odnosu na klasičnu zidanu ili betonsku kuću.
- Najveća prednost je veća iskoristivost tlocrta. Na gradilištu je potrebno manje radne snage i manje opreme, a stolarija se ugrađuje odmah i sjeda u predviđene otvore iznimno precizno. Toplinska izolacija se klama, čime se dodatno štedi vrijeme i kvadrati u tlocrtu. I ulazak instalatera je praktički trenutačan. Sve to ubrzava gradnju. Također, stropovi su slobodni od greda. Ovdje će čelična konstrukcija biti skrivena unutar drvene stropne konstrukcije, čime smo dobili prostor koji je slobodan te se može formirati na više načina - pojašnjava.
UVOZ IZ AUSTRIJE
Predgotovljeni CLT paneli za ovaj projekt uvezeni su od austrijske tvrtke Stora Enso, a izvođač radova CLT konstrukcije je hrvatska tvrtka Stenavert specijalizirana za vrlo složene drvene konstrukcije, pa im je montiranje, kaže Šišak, bilo blisko.
U Hrvatskoj CLT predstavlja novi materijal, iako se u svijetu s njim gradi već 30-ak godina. Stručnjaci iz raznih područja okupljeni na obilasku složili su se kako će trebati vremena da se steknu znanje i iskustvo na razini, primjerice, Austrije, Švedske ili Švicarske te su istaknuli važnost edukacija i formalnog obrazovanja koji bi rezultirali implementacijom CLT-ja u zakonsku regulativu.
