U samom središtu Zagreba na adresi Ilica 26 nedavno je otvoren muzej posvećen prikazima mitskih bića i duhova iz bogate pretkršćanske folklorne baštine zemlje, koji oduševljava posjetitelje i prenosi ih u bajkovito vrijeme davnina. Muzej, koji na bajkovit način priča priče, ima za cilj ne samo zabaviti nego i educirati posjetitelje o zaboravljenom, ali još uvijek živom, magičnom svijetu oko nas. "Naša djeca uče o grčkoj mitologiji, poučava ih se o Zeusu i Heri, ali ne znaju tko su slavenska božanstva Perun ili Veles. Stoga je i djeci i odraslima zanimljivo uroniti u našu hrvatsku autohtonu mitologiju", ističe Zdenko Bašić, ilustrator i multimedijalni umjetnik, koji je osmislio Muzej zaboravljenih priča i više od dva desetljeća prikupljao i istraživao narodne priče i mitsku baštinu sjeverozapadne Hrvatske, za koju kaže da obiluju jedinstvenim spojem slavenskih, keltskih i drevnih rimskih utjecaja.
"Muzej je otvoren u rujnu ove godine i već ima velik broj posjetitelja stranaca koji dolaze u Zagreb i Hrvatsku i koji ostaju na neki način iznenađeni i zabezeknuti količinom narodne predaje, jer Hrvatsku uopće ne doživljavaju kao zemlju koja ima identitet o narodnim predajama, što je zapravo nevjerojatno jer smo u tom kontekstu možda jedna od najbogatijih zemalja. Imamo nevjerojatnu povijest od Kelta preko Rimljana do Slovena koji su svi bili na ovom području i zapravo smo baštinili narodnu predaju od svih njih i po tome smo na neki način stvarno jedinstveni", priča nam Zdenko koji je muzej zamislio kao umjetnički koncept. Svatko tko uđe u muzej na neki način ulazi u slikovnicu s ilustracijama i vizualizacijama koje je sam radio u sedam tematski različitih soba ispunjenih hrvatskom mitologijom i hrvatskim legendama. "Legende su prvenstveno vezane za sjeverozapadni dio Hrvatske jer sam tu odrastao i to mi je najbliže, a ideja mi je približiti današnjim klincima i u konačnici svima nama narodnu predaju koja je gotovo potpuno zaboravljena", kaže Zdenko.
Priče naših baka i djedova koje su pripovijedali generacijama sjećaju se još poneki, ali Muzej zaboravljenih priča oživljava ta sjećanja u svojih sedam tematskih prostorija, od kojih je prva starohrvatska mitologija.
"Drvo svijeta je starohrvatski mit o strukturi svemira. Naši drevni preci doživljavali su svemir koji su promatrali podjelom na dva osnovna elementa kojima su dijelili sve što postoji: nebo i zemlja, gore i dolje, svjetlo i tama. Poveznica između neba i zemlje bilo je golemo Drvo svijeta kao os koja je držala sve na okupu. Na granama drveta sjede nebeska stvorenja i bogovi, a na samom vrhu nebesnik Perun, gospodar munja i vremena. S druge strane korijenje Drva svijeta seže duboko u podzemlje, ondje, na dnu, stoluje tamni gospodar podzemlja i vode: Veles - Perunov brat", objašnjava Zdenko svoje skulpturalne prizore i likove prve sobe. "Priča se zatim seli u sobu Vila i vilenjaka, gdje su priče vezane za vile sa zagrebačkog i samoborskog područja. Sljedeća soba je Soba sjena, to su ona bića koja su plašila djecu u one strašne sate nakon sumraka kada noć postaje svijet koji ispunjava neobične sjene i stvorenja koja vrebaju po podrumima i tavanima. Priče o najpoznatijim narodnim predajama o vješticama i copernjacima, štrigama i grabancijašima smještene su u sobi Coprničko vrijeme. Dok nisu uveli struju u manja sela oko Zagreba, prema narodnim predajama i vjerovanjima coprnice su se sastajale po Zagrebačkim križanjima sve do 70-ih godina", ističe Zdenko.
Nakon vještica ulazimo u sobu s kartom Hrvatske, koja pokazuje gdje koja bića žive i koliko ih ima. "U ovoj sobi mogu se vidjeti crtice samo malog dijela sjećanja i predaje naših starih. Mali dio svijeta koji su nekoć poznavali i rado o njemu pričali svima koji su bili znatiželjni. I zadnja soba je soba o vodenim ljudima, vodenim bićima, zmajevima i nemanima, a govori o stvorenjima i pričama koje su izlazile iz duboke vode, tamnih bunara i rijeka govoreći o skrivenom svijetu našeg podzemlja", zaključuje.
Posjetitelji su u Muzeju pozvani na interakciju s eksponatima jer je svaka prostorija dizajnirana kao živi ekosustav sa skrivenim minijaturnim dioramama, naseljenim bićima poput šumskih i vodenih duhova, vještica, demona, vila i raznih likova iz panteona stare slavenske mitologije, koje je autor prikazao na čaroban način.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....