Na listi najskupljih gradova za život za strane radnike u 2024. godini opet je Hong Kong, dok se Zagreb nalazi na 137. mjestu između njih 226, što je skok za sedam mjesta u odnosu na lani, pokazalo je najnovije istraživanje konzultantske tvrtke Mercer.
Riječ je o godišnjoj listi troškova života stranih radnika u 226 svjetskih gradova, koja se temelji na usporedbi cijena za više od 200 artikala na svakoj lokaciji, uključujući prijevoz, hranu, odjeću, kućanske potrepštine i zabavu. Analiza je pokazala kako se od deset najskupljih gradova polovica nalazi u zapadnoj Europi, što uključuje čak četiri švicarska grada. Ipak, na listi prednjače gradovi jugoistočne Azije: Hong Kong i Singapur ostali su na prvom, odnosno drugom mjestu. Slijede švicarski Zürich, Ženeva, Basel i Bern, zatim New York, pa London (koji je lani bio na 17. mjestu), Nassau i Los Angeles. Dva najpovoljnija grada su Lagos (na 225. mjestu) i Abuja (na 226. mjestu), oba smještena u Nigeriji u Africi.
Tvrtka Mercer navodi kako su troškovi stanovanja bili glavni čimbenik u analizi: cijene najma stanova su se u odnosu na prethodnu godinu značajno razlikovale od grada do grada. Primjerice, turski grad Istanbul zabilježio je prosječni rast cijena od 301 posto, Tel Aviv je zabilježio pad od 22 posto, a Minsk u Bjelorusiji pad od 10 posto. Još jedan grad u Turskoj, Ankara, bilježi rast cijena najma, i to za 141 posto. U Dubaiju su cijene stanova skočile za 21 posto, prosječni troškovi najma u New Delhiju porasli su za 13 posto, a isti prosječni porast zabilježen je u Miamiju na Floridi.
"Većina od deset najskupljih gradova također je zabilježila povećanja, iako su ona bila umjerenija, između 3 i 8 posto za sve gradove osim za Nassau na Bahamima, koji nije prijavio promjenu cijena najma smještaja. Čimbenik koji pridonosi troškovima stanovanja je manjak stanova u odnosu na broj ljudi koji traže stan. Ova neusklađenost između ponude i potražnje podiže cijene", navodi se u studiji.
Dodaje se kako takvi troškovi mogu biti osobito izazovni u područjima s visokim rastom stanovništva ili s ograničenim zemljištem dostupnim za razvoj. Drugi čimbenici, kao što su troškovi izgradnje i cijene zemljišta, također mogu utjecati na pristupačnost stanovanja. Kao rezultat toga, za neke strane radnike troškovi stanovanja u zemlji domaćinu mogu biti znatno viši nego u njihovoj matičnoj zemlji.
"Kada su troškovi stanovanja visoki, zaposlenici će možda morati potrošiti značajan dio svojih prihoda na plaćanje stanarine ili hipoteke, ostavljajući im manje raspoloživog prihoda za ostale troškove. To može dovesti do financijskog stresa i smanjenog životnog standarda, što može imati negativan učinak na moral i dobrobit zaposlenika. Rastući troškovi stanovanja u mnogim gradovima diljem svijeta učinili su organizacijama sve većim izazovom privlačenje i zadržavanje vrhunskih talenata za međunarodne zadatke", navodi se, među ostalim, u studiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....