Voda, vatra ili ova smjesa zaštitit će vaš vrt od kasnog mraza. Evo na koji način...

U nekim krajevima su česti kasni proljetni mrazevi mogu znatno smanjiti prinose voćaka.Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zametci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvjetovi. Zato je zadatak voćara u krajevima sa čestim proljetnim mrazevima kod voćaka što duže zadržati kretanje vegetacije i odugovlačiti cvatnju voćaka.

Zaštita se može postići prskanjem voćaka kalcij hidroksidom, miješajući u litru vode 80 g vapna, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju. Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.

Najstariji način zaštite voćaka od kasnog mraza jest zadimiljavanje voćnjaka. Za ovu zaštitu se u voćnjaku ranije pripremaju gomile svježeg stajnjaka, slame, grančice drveta, strugotine, lišće i drugi materijal koji pri sagorijevanju daju dosta dima. Obično pred zoru, kad temperatura padne između +1 i 0 °C, ove gomile treba potpaliti. Za jedno stablo pripremi se 1—2 gomile ovog materijala. Dimljenje treba trajati još 2 sata poslije izlaska sunca. Dim se rasprostire po voćnjaku i smanjuje hlađenje voćnih stabala.

U borbi protiv mraza možete se koristiti i neprekidnim zalijevanjem u vrijeme smrzavanja. Vodeno ogledalo (led) na voćkama koje se stvara zalijevanjem služi kao zaštita od prodiranja niskih temperatura u tkivo voćaka. Osim toga, vodena para koja se isparava smanjuje gubitak topline drveta.