Kako uzgojiti ‘biljku budućnosti’?

Batat se može razmnožiti u mediteranskom, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vjerojatno će vas još dodatno razveseliti činjenica da može rasti čak i u balkonskoj tegli, starom loncu ili drvenom sanduku.

Batat (lat. Ipomoea batatas) je biljka iz porodice slakova, daje bijeli cvijet oblika tube, s ljubičastim krugom na bazi cvijeta uz stabljiku. Lišće joj je srcolikog oblika, izduženo. Korijen je duguljast i lagano ušiljen, a može biti žute, narančaste, crvene, smeđe ili ljubičaste boje. Iako pečen, okusom pomalo podsjeća na nama dobro poznati krumpir, ali i zbog naziva koji je loše preveden iz engleskog jezika (sweet potato) pogrešno ga se povezuje s krumpirom (Solanum tuberosum L.), s kojim ne dijeli ni porodicu.

Katarzyna Grabowska, Unsplash

Batat je zeljasta trajnica, koja potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je donedavno bio relativno nepoznata kultura te je njegova proizvodnja u Hrvatskoj tek u začecima. U prehrani se upotrebljava kuhan ili pečen, a bogat je dijetalnim vlaknima, ugljikohidratima, vitaminima (A, C, E, B6) i mineralima (Cu, Mn, K, Fe). Budući da sadrži vrlo malo masti, idealna je hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju.

Koriste se mladi listovi i vršci biljke te sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima. Ubraja se među najvažnije poljoprivredne kulture u svijetu. Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Poželjna je hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju apsorpciju glukoze. Prema dostupnoj literaturi, dobar je izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2-3 puta tjedno, i to do 200 g. Za jelo se batat može upotrijebiti i spremati kao i krumpir.

Kuhan na pari je, prema nekim izvorima, bolji nego kuhan u vodi, a radi čuvanja okusa i arome, preporučuje se kuhati ga 30 do 40 minuta. Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se preraditi i u brašno, pire, čips...

U posljednje vrijeme batat se često spominje kao "biljka budućnosti" u Hrvatskoj, tako da su se čak i neki naši političari odlučili okušati u uzgoju ove dosta unosne biljke. S obzirom na sve to, odlučio sam vam u ovome broju napisati nešto više o samoj biljci i njezinu uzgoju, ali i ponešto o razmnožavanju, ako se sami odlučite iskušati u tome.

UVJETI ZA UZGOJ NA OTVORENOM:

Prema dostupnoj literaturi, batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3 do 5 mjeseci bez mraza. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira sredinom svibnja te sredinom travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se što prije dobro ukorijene, a potom zalijevanje više nije nužno, osim u izuzetno sušnim godinama u mediteranskom dijelu Hrvatske.

KAKO UZGOJITI BILJKU BUDUĆNOSTI?

POTREBAN MATERIJAL: lonac ili drveni sanduk, crepići, sitni pijesak, zemlja za cvijeće, nožić i batat (sekundarno zadebljanje korijena), koje možete nabaviti u gotovo svakoj većoj prodavaonici namirnica ili na tržnici

NAČIN PRIPREME:

Dvije trećine drvenog sanduka napunimo zemljom za cvijeće pa na nju polegnemo batate, koje lagano utisnemo unutra. Važno je da polovica batata bude utisnuta u zemlju, dok druga polovica ostane izvan nje.

Obilno zalijte

Nakon 5-10 dana primijetit ćete izbijanje prvih klica.

Nakon 14 dana, mlade biljčice će razviti korijenov sustav i dovoljno ojačati za presadnju.

Zatim je potrebno svaku mladu biljčicu presaditi u njezin lončić ...

... kako bi dodatno razvile korijenje i stasale za presadnju na otvoreno ili u lonce.

Novu presadnju u veće lonce ili na otvoreno radimo nakon 10-15 dana.

Finalna slika

DOBRO JE ZNATI!

Ako ste se odlučili za sadnju batata u lonac, morate imati na umu da će prinos samog podzemnog dijela biti nešto slabiji u odnosu na one posađene na otvorene gredice.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media