Cedar (lat. Cedrus) je rod crnogoričnih stabala u obitelji biljka Pinaceae. Vrlo je srodan jelama (Abies), s kojima dijeli jako sličnu strukturu. Prirodno stanište cedra je područje od zapadne Himalaje do istočnog Mediterana, na visinama od 1500-3200 m na Himalaji, odnosno 1000-2200 na Mediteranu. Cedar je simbol Libanona, i nalazi se na središtu njegove zastave.
Zbog krčenja cedrovih šuma koje su se intenzivirale već krajem 19. stoljeća, sve ga je manje, uglavnom u zabačenim predjelima zemlje. Jedno od najpoznatijih staništa cedra u Libanonu je područje planine Makmel iznad doline Kadiš. Tu rastu "božji cedrovi" (Horš Arz el-Rab), ima ih oko 375 komada, a neki od njih stariji su od 3000 godina. Četiri stabla imaju visinu veću od 35 metara i promjer debla od 12 do 14 m. S njihovom zaštitom započela je već 1876. britanska kraljica Viktorija, a 1998. uvršteni su na UNESCO-ov popis svjetske baštine s područja Azije i Oceanije. I danas kao i nekad cedrovo ulje na izuzetnoj je cijeni zbog svoje kvalitete. Ugodnog je okusa, svijetlo je žute ili zlatno žute boje. Primjenjuje se u medicini, u proizvodnji lakova i boja. Sva esencijalna ulja cedra dobivaju se destilacijom drveta vodenom parom. Ulje, čija je ljekovita i terapeutska svojstva među prvima spomenuo 1698. Nicolas Lemery, poznato je kao lijek za mnoge bolesti. Koristi se u liječenju (tuberkuloze, ateroskleroze, hipertenzije, proširenih vena, gljivičnih oboljenja te raznih kožnih oboljenja,...). Cedrovo ulje često su koristili Egipćani, a danas se koristi i u aromaterapiji za liječenje.
Oraščići cedra kvalitetniji su po svojoj kakvoći od suncokretovog ulja i mliječnog maslaca. Za vrijeme vladavine Ivana Groznog u Rusiji izvozili su cedrove oraščiće kao jedan od glavnih proizvoda u Englesku, ali i mnoge druge zemlje. Lokalno stanovništvo često ih je koristilo u prehrani, a mogli su se u 19. stoljeću kupovati kao proizvod na sajmovima. Vrlo su ljekoviti, sadrže vitamine E,F,C te vitamine B kompleksa, ali i nikal, jod, magnezij, cink, željezo... Znanstvenici su otkrili da 100 g oraščića osigurava dovoljnu dnevnu količinu aminokiselina potrebnih organizmu odrasle osobe. Stabla cedra vrlo su otporna na mnoge bolesti zbog prirodnih ulja koja sadrže, svojim mirisima, ali i otrovnošću tjeraju mnoge insekte i uništavaju gljivice, piše Agroportal.hr.
Vjeruje se kako je poželjno imati ovo drvo u svom dvorištu. Moderni biolozi tvrde kako cedar ima dušu i ima isti biološki ritam kao i ljudi. Naime, ne pokazuje svoju aktivnost točno u određenim satima kao ostala stabla, već ovisno o vanjskim okolnostima. Na primjer, ljeti kada je oblačno, "budi" se u 10 sati ujutro, a kada je vedro, "budi se" u zoru; tada se "odmara" tijekom dana od 15 do 16 sati. Navečer je cedar "aktivan" do 23 sata, a zatim "spava" tijekom noći. Zimi mu životni ciklus nije prekinut kao kod drugog drveća, ono je "budno", samo "spava" mnogo duže.
