Istraživanje Međunarodne trajektne kompanije DFDS, koje je provedeno na temelju 20.000 Google recenzija, u kojem su se birali najljepši europski vinogradi, na temelju analize sadržaja recenzija prema kriteriju ljepote i zadovoljstva gostiju, pobjednikom je proglasilo vinograde Rizman na Komarni. Vinarija Rizman postala je tako najljepša europska vinska destinacija osvojivši 94 od 100 bodova.
"Nagrada je stvarna jer je utemeljena na recenzijama posjetitelja I na njihovim doživljajima", pojašnjava Damir Štimac, vlasnik vinarije Rizman.
Vrijedne investicije
Vinarija Rizman upravo je dovršila veliku investiciju, vrijednu oko 1,1 milijuna eura, u uređenje dodatnih 500 metara četvornih prostora vinarije, a s opremanjem bi ta investicija trebala dosegnuti iznos od 1,4 milijuna eura. Radi se o tri povezane prostorije s pripadajućom opremom, koje su stručno i funkcionalno postavljene i povezane te dizajnirane s puno različitih detalja, koji posjetitelje podsjećaju na tradiciju, terroir i posebnosti ove mikrolokacije na Komarni.
U novom prostoru, koji je ukopan u zemlju, ili - bolje reći - u kamen, što se vidi po ostavljenom prirodnom presjeku dubine 5,5 metara iz kojega je vidljiv sastav tla, vidljivo je koliko je teško na ovom području uzgajati vinovu lozu. Novi podrum je ukopan u stijene, tako da ima optimalnu prirodnu temperaturu za odležavanje vina. Doduše, da se ništa ne prepusti slučaju, prostor je opremljen i sustavom hlađenja, ventilacije, ima ovlaživač zraka bez čega bi bilo teško kontrolirati proizvodni proces i fermentaciju vina. Prostor je opremljen s oko 60 barrique bačava, s tankovima i betonskim spremnicima.
"Taj prostor će biti djelomično spreman za ovu berbu, a kompletirat ćemo ga do iduće berbe", pojašnjava nam Damir Štimac, od kojega smo doznali da je njegova tvrtka i najveći poslodavac u općini Slivno Ravno s 20 radnika na godišnjoj razini.
Vinogradi se nalaze na južnoj ekspoziciji širine od 2,6 kilometra na nadmorskoj visini od 50 do 250 metara, nagiba i do 30 posto. Iduće godine vinarija će proslaviti 20 godina na ovim položajima, a od samog početka vinogradi vinarije Rizman su u ekološkoj certificiranoj proizvodnji. Damir Štimac napominje kako je to, s jedne strane, puno teži i zahtjevniji način proizvodnje vina i uzgoja grožđa od uobičajenog, ali i dodaje da je ekološka certificirana proizvodnja jedno od najvećih prednosti koju ima ova vinarija i njezini proizvodi. Potrošači to i prepoznaju, te su vina i ekstra djevičansko maslinovo ulje vinarije Rizman, osim na domaćem, prepoznati i na domaćem i stranom tržištu.
Vinograd traži svakodnevnu pažnju. Damir je ovaj pothvat pokrenuo s bratom Mihovilom i ocem Vladom, danas je on sam jedini ostao u ovom poslu kao 100-postotni vlasnik vinarije. Po struci je magistar prava. Međutim, kako kaže, zbog ljubavi i entuzijazma prema vinarstvu i vinogradarstvu, odlučio je završiti i stručni fakultet, tako da sada ima i titulu inženjera vinarstva i vinogradarstva. Braća Mihovil i puno poznatiji nogometaš Igor nisu u ovom poslu, ali Damir dodaje da su odgojeni tako da jedni drugima pomažu i da su jedni drugima podrška.
Berba grožđa i vino
Prvi dan kolovoza počela je berba ranih sorti u Rizmanovim vinogradima. Rezultati berbe viogniera i chardonnaya su odlični. Berba pošipa trebala bi početi između 10. i 15. kolovoza, a zatim idu ostale sorte.
"Ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, ovo bi mogla biti odlična berba, koja je doduše počela dva tjedna ranije nego što je uobičajeno. Pošip je naša najvažnija bijela sorta i proizvodimo ga u tri kategorije, a ove godine ćemo imati i prvu berbu grka koji je posađen na pola hektara", otkriva Štimac.
Cijene Rizmanovih bijelih vina se kreću od 12 do 28 eura, dok Rizmanova crna vina postižu cijenu od 12 do 60 eura. Rizman je proizveo i pjenušac od sorte plavac mali.
Od ove godine bed & breakfast
Vinarija Rizman je u odnosu na ostale vinarije imala brži i dinamičniji razvoj, međutim Damir Štimac naglašava da su tek nakon 20 godina zaokružili projekt.
"Osim investicije u podrum od ove godine je novost i smještajne jedinice po principu bed & breakfast, sa sloganom ‘mjesta gdje život uspori, a tijelo odmori‘". Damir Štimac priznaje da su se relativno brzo razvijali, ali naglašava da je ovaj posao maraton. "U ovom poslu se ne može ništa napraviti na brzinu. Prošli smo put od kultiviranja kamena i krša do prepoznatljive vinske destinacije. Prije dolaska nas sedam vinara na područje Komarne, to je bio krš, kamen i makija. Komarna je danas prepoznatljivo vinogorje po kvaliteti, a cilj naše vinarije je izvrsnost u ponudi, uz održivu proizvodnju i održivi turizam. Samo tako se može postići da nam se gost vraća. Vjerujem da polako idemo tim putem, i ovo priznanje je potvrda. Pioniri smo i idejni začetnici našeg vinogorja Komarna, koje se prostire na oko 100 hektara. Prvi smo pokrenuli ovu priču, prvi smo zasadili vinograd, prvi smo otkupili zemljište, a objekt je napravljen na našoj vlastitoj zemlji. Sada smo prvi u ponudi vinskog turizma. Otvaranjem bed & breakfasts utemeljili smo smjer razvoja vinskog turizma. Ovakav model postoji u svijetu i nije ništa novo, ali do toga je s našom administracijom trnovit put", pojašnjava vlasnik i direktor vinarije Rizman, koji dodaje da su on i njegova supruga dosta putovali po svijetu te obilazili vinarije i vinske destinacije. "Vidjeli smo koji sve sadržaji trebaju biti uklopljeni u jedan zaokružen projekt. Naravno, ništa ne bismo mogli postići da nismo utemeljeni na snažnom i prepoznatljivom brendu vina i maslinovog ulja", ističe naš sugovornik.
Tržište i prodaja
Štimac nam je otkrio da vinarija Rizman od 20 do 40 posto prodaje na kućnom pragu, oko 15 posto je izvoz, a ostatak je hrvatsko tržište kroz HoReCa i specijalizirane trgovine.
"Kada govorimo o kućnom pragu, imamo dva prodajna mjesta. Jedno je naše prodajno mjesto na odmorištu uz magistralu, a drugo je vinarija, koja se nalazi uz vinograde. Proizvodnja oscilira iz godine u godinu jer u premium segmentu proizvodimo vino isključivo od vlastitog ekološki uzgojenoga grožđa. Tako da se naša godišnja proizvodnja kreće između 70.000 i 100.000 butelja. Imamo tržište koje je prepoznalo naše proizvode i naš brend. Na nama je da radom i pravovremenom reakcijom u vinogradu odgovorimo na sve izazove. Najveći su izazovi vezani uz klimatske promjene i bolesti vinograda. To je zahtjevno u ekološkoj poljoprivredi, ali je to smjer koji smo izabrali“, ističe Štimac, koji napominje da ako je dobra sezona, onda je malim i srednjim vinarijama, koje rade odgovorno, dovoljno hrvatsko tržište.
"Dobro je biti i na inozemnom tržištu. Mi smo sa svojim vinima u sedam zemalja: Švicarskoj, SAD-u, Australiji, Njemačkoj, Austriji, BiH, Kanadi. Zahvaljujući posjetima turista, bilo u vinariji, bilo u restoranima, možemo reći da smo indirektno na oko 90 posto izvoza. Najviše plasiramo u Dalmaciju, a zatim ide Zagreb i Kvarner, prisutni smo i u Istri. Od oko 130 hrvatskih autohtonih sorti njih dvije trećine su u Dalmaciji. To je veliko bogatstvo i baština", naglašava Damir Štimac.
Nužna podrška institucija
Štimac napominje da je proizvodnja vina i vinogradarstvo spor, dug i trnovit put te da domaći vinari trebaju veću i konkretniju podršku državnih i regionalnih institucija.
"Često smo u vinogorju Komarna morali dokazivati da ne spadamo u kategoriju špekulanata. Mi se samo želimo razvijati i napredovati u ovom ruralnom području da možemo konkurirati kolegama iz razvijenih regija. Sasvim je normalno da uz vinariju u vinogradu imate smještaj, restoran, wellness... Sve je to dio ponude bilo koje europske i svjetske vinske destinacije Kako bi se ruralna područja razvila, trebamo jaču podršku Vlade RH i nadležnih ministarstava te naše županije.destinacije Kako bi se ruralna područja kao ovo u kojem smo mi dalje razvila trebamo snažniju podršku ministarstava, pogotovo resornog ministarstva poljoprivrede kao i naše županije, jer ovo do sada nije bilo niti dobro niti dovoljno Apsurd je da nas na Komarni svrstavaju u područje zaštite malostonske kamenice. Pitam se tko može dokazati da gradnja objekta na poljoprivrednom zemljištu može ugroziti stonsku kamenicu. Ako bi to bio negativan efekt na njezin uzgoj, postavljam pitanje kako ga onda nemaju gradnje na građevinskom zemljištu koje su tik uz more i donedavno sve bez kanalizacije. Čitava naselja se nalaze uz Malostonski zaljev, a stalno se grade novi objekti. To su zapreke u našem radu i daljnjem razvoju koje nemaju nikakvo uporište niti u Zakonu, niti u realnom životu, te ih je nužno otkloniti čim prije", tvrdi Damir Štimac.