Pelješka revolucija

Mateo Vicelić (Vinarija Vicelić): "Od ovog, nema boljeg mjesta na svijetu za ispijanje čaše dingača"

Jedan od mlađih povratnika na Pelješac oživljava tradiciju svojih predaka i proizvodi ekološka vina koja će predstaviti i na GrapeStonu

Nakon što smo vam u velikoj priči o pelješkoj vinskoj revoluciji predstavili ideju i ciljeve GrapeStona, prvog festivala prirodnih vinogradara i spontanih vina, koji će biti održan 27. travnja u Stonu i okupiti 25 domaćih i sedam vinara iz susjednih zemalja, idealna je prigoda da vam predstavimo i pelješke vinare koji se kriju iza ove manifestacije do koje nas dijeli još desetak dana.


- Od ovog vinograda nema boljeg na Dingaču - kaže vinar Mateo Vicelić. - Vidite, dio vinograda na Dingaču pripada Potomju, a dio Pijavičinu - doslovce se protežu iz tih mjesta na drugu stranu brda prema moru. Ljudi Dingač vežu uz lokalitet Potomja, ali zna se da su naši pijavski položaji još bolji.

Do savršene terase u sklopu kušaonice, smještene usred strmog vinograda na Dingaču, dovezli smo se terencima, današnjim luksuznim tovarima. Sjedimo na terasi 200-tinjak metara iznad mora, sunce nam poklanja još sat vremena prije zalaska, i vjerojatno u tom trenutku nema puno ljepših mjesta na svijetu gdje bi čovjek koji voli vino poželio biti.

image

Vinograd vinarije Vicelić

Tom Dubravec/Cropix
image

Vinar Mateo Vicelić na svom imanju u Dingaču

Tom Dubravec/Cropix

Mateo Vicelić još je jedan od mlađih povratnika na Pelješac koji oživljava tradiciju. Potomak je stare vinarske obitelji - flaširano vino njegovih predaka između dva svjetska rata izvozilo se i pilo u Pragu, no tu su djelatnost posljednje generacije zanemarile. Godine 2010. imao je svoju prvu komercijalnu berbu, prvu nakon svoga pradjeda. Danas se njihova vina piju i u boljim engleskim kućama.

image

Mateo Vicelić

Tom Dubravec/Cropix
image

Mateo i Lucija Vicelić

Tom Dubravec/Cropix

Vicelić je na ekološku poljoprivredu u potpunosti prešao 2017. U svojoj butiknoj vinariji puni 20 tisuća butelja, a osim na Dingaču, vinograde ima i u polju, u Župi, odakle dolazi grožđe za njihov Plavac mali i Opolo. Tradicije se drži u vinogradu, no pristup je u podrumu moderan. Za razliku od kolega koji koriste većinom bačve od slavonskog hrasta domaćih bačvara, njegova vina prvo fermentiraju s autohtonim kvascima u inoksu, uz kontrolu temperature, a potom odležavaju 12 - 14 mjeseci u barrique bačvicama od francuskog i američkog hrasta, pola u novim, pola u korištenim, srednje paljenima.

Flaširano vino njegovih predaka između dva svjetska rata izvozilo se i pilo u Pragu, a Mateovo vino danas piju i u boljim engleskim kućama

image

Vina vinarije Vicelić - Rose, Plavac mali 2020 i Dingač 2019

Tom Dubravec/Cropix

Prvo smo pili sočni Opolo, a potom i Plavac mali iz polja, također ohlađen, i zaista smo uživali u njemu - plavce tanjeg, elegantnijeg tijela uvijek smo voljeli piti malo hladnije. Rado bismo ga pili i dalje, ali su nam donijeli Dingač 2019, a zatim i Dingač Selekciju 2015.

Uz pršut, usoljene inćune i butargu od cipla - doduše francusku, jer je ta tradicija na Pelješcu danas, nažalost, već zamrla - zalazak sunca na Dingaču s čašom vina iz tog vinograda pamtit ćemo dok smo živi.

image

Prvi festival prirodnih vinogradara i spontanih vina bit će održan 27. travnja u Stonu gdje će se okupiti 25 domaćih i sedam vinara iz susjednih zemalja

Grapeston

Cijelu ideju festivala pročitajte u našem tekstu, a više informacija pronađite na službenim stranicama GrapeStona, gdje možete kupiti i ulaznice za festival.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. rujan 2024 06:13