Nije tajna da se vina zatvorena plutenim čepovima automatski smatraju skupljima i elegantnijima od onih zatvorenih navojnim čepovima. Tome uvelike pridonosi i sam ritual otvaranja boca u restoranima i barovima koji kod boca s plutenim čepovima uključuje ono poznato iščekivanje te prepoznatljivi zvuk pri samom vađenju čepa iz boce. Iako je jasno kako se iskustvo otvaranja vina s čepom na navoj s time ne može mjeriti, postoje brojne prednosti i jedne i druge metode zatvaranja boca.
Za početak, dobro je znati da, kako u svom tekstu za Wine Folly piše kemičar dr. Andrew Waterhouse, način na koji je boca zatvorena direktno utječe na to koliko će kisika ući u bocu svake godine, a to pak utječe na proces starenja i određuje vrijeme u kojem će određena boca biti najbolja za konzumaciju.
Jesu li pluteni čepovi zbilja bolji odabir?
Pluteni čepovi koriste se još od 18. stoljeća, na tu se ideju došlo upravo zato što se javila potreba za zatvaranjem ispunjenih boca, a jedan od najdostupnijih materijala bilo je upravo drvo. Takvi se čepovi i danas proizvode od kore hrasta plutnjaka, a dobro je spomenuti i kako je važno da je drvo hrasta koje se koristi za ovu namjenu starije od 50 godina.
Jedan od razloga zašto su upravo pluteni čepovi dobar izbor kada je u pitanju pakiranje vina jest i činjenica da je riječ o materijalu koji omogućava minimalan doticaj vina sa zrakom pa vino zatvoreno na taj način može stajati godinama i razvijati nove, složenije arome i okuse.
"Pluteni čepovi imaju izrazitu elastičnost, lakoću i prirodnost. Mjehuraste su strukture te gotovo nikako ne propuštaju kisik. Za razvoj i starenje vina bitna je mala mikrooksigenacija koju on osigurava", navodi Jelena Šimić Valentić na službenoj stranici svog vinskog butika Pupitres.
Ipak, valja biti na oprezu pri odabiru plutenih čepova kojima planiramo zatvoriti željenu bocu i obratiti pažnju na kvalitetu čepa te samo stanje. On, naime, zbog loše kvalitete ili pljesni koja se na njemu može stvoriti može uzrokovati neugodan miris koji će se zatim prenijeti na vino koje držimo u boci. Kvalitetan čep prepoznat ćete po elastičnosti i lakšem rukovanju kada ga vadite iz boce, a važno je dodati i kako, u slučaju kada je boca zatvorena kvalitetnim plutenim čepom, ona u podrumu može stajati i preko 100 godina. Upravo zato, pluteni čepovi najčešće se koriste kada su u pitanju jača i okusima intenzivnija crna vina.
Što je s vinima s čepovima na navoj?
Tvrdnja da su vina s navojnim čepovima lošija od onih s plutenim nikako nije istinita. Navojni čepovi koriste se kada vinarima nisu dostupni pluteni čepovi bolje kvalitete te se njima zatvaraju vina koja su namijenjena ispijanju u roku od pet do deset godina od punjenja boca. Ono što je dobro spomenuti jest i činjenica da aluminijski navojni čepovi ne mijenjaju okus vina te usporavaju starenje i najčešće se koriste za lagana i osvježavajuća bijela vina ili kakav dobar rose. Pristupačnija su alternativa plutenim čepovima, no nedostatak im je svakako ekološki aspekt. Aluminijski čepovi, naime, štetniji su za okoliš od plutenih, razgradivih čepova.
Navojni čepovi najviše se koriste u Australiji i na Novom Zelandu gdje se više od 90 posto vina zatvara na ovaj način, dok se ostatak, pri pakiranju kojeg se koriste pluteni čepovi, uglavnom izvozi u Ameriku i Europu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....