Zašto se stvaraju gužve bez ikakvog razloga poput sudara ili kvara na cesti? Za to je kriv ‘efekt gusjenice‘

Za vozače nema gore situacije od ‘puzanja‘ u prometu na gradskim ulicama, a gužve su često nesnosne. Od velike količine automobila koji voze puževim korakom može vas zaboljeti glava. Logično, svi pretpostavljamo da prometne gužve uzrokuju velika količina vozila, kvarovi vozila na cesti, prometne nesreće ili neki drugi drugi prometni incidenti. Međutim, jedan je eksperiment davno dokazao da do gužve na prometnicama može doći zbog sasvim drugog, neočekivanog razloga.

Većini vozača poznato iz prakse: mnogo puta ste se vozili gradskom avenijom i opazili kako automobili ispred vas kreću usporavati, kočiti, da bi se često i potpuno zaustavili. Nedugo zatim opet bi automobili krenuli i vi biste nastavili s vožnjom, a da zapravo niste shvatili zašto su svi u jednom trenutku stali. Slična pojava događa se i na autocestama, posebice za ljetnih gužvi usred turističke sezone.

Gužva, ilustracija

CROPIX

Godinama su se provodile virtualne simulacije koje su pokušavale pokazati koliko prometnih gužvi nastaje bez ikakvog razloga, ali eksperiment proveden u Japanu još 2008. pokazao je to koristeći stvarne automobile.

Ovih dana taj je video ponovo postao viralan na društvenim mrežama. Pretpostavka vježbe je vrlo jednostavna. Istraživači su postavili 22 automobila na 230 metara dugu kružnu stazu s jednom trakom. Automobili su bili međusobno udaljeni na istoj udaljenosti i svi su vozači dobili istu naredbu. Dakle, da voze ravnomjerno brzinom od 30 km/h. U teoriji su trebali biti u stalnom skladnom kruženju bez ikakvih problema. Međutim, to je samo teorija, a stvarnost je potpuno drugačija. Ono što pokazuje i dokazuje ovaj viralan video jest tzv. efekt gusjenice.

To je upravo ono što se događa ljeti na autocestama, ili na gradskim prometnicama u ranim jutarnjim satima ili kasnije poslijepodne kad se većina ljudi vraća s posla.

Zbog velike količine automobila na prometnici događa se da zbog neujednačene vožnje (netko vozi nešto brže, netko malo sporije) na određenim dionicama kolone vozila u pokretu pojavi zastoj. Razlog je jednostavan, vozači koji voze tek nešto brže od vozača ispred krenu kočiti i slično se događa s vozilima iza.

Zbog prevelikog broja automobila na određenoj dionici pojavljuju se situacije gdje su vozila preblizu jedno drugom i tada posljedično kočenje jednog vozača pokreće kočenje svih iza njega. U tom trenutku se čini da su svi stali zbog sudara ili vozila u kvaru, ali tome nije tako. Jednom kada se oslobodi dovoljno prostora između vozila, kolona opet krene kao da se ništa nije dogodilo.