Originalni kompresori klime za novija vozila u prosjeku stoje oko 7 do 8 tisuća kuna, ali ima puno iznimki. Već za Opel Astru K primjerice, kompresor stoji izdašnih 12.000 kuna, a naročito su skupi za rijetka japanska vozila (za Subaru Legacy iz 2008., primjerice, čak 18.000 kuna!).
Zamjenski su u pravilu 30 do 50 posto jeftiniji od originalnih, ali se mogu naći i oni za 4000 kuna zajedno s ugradnjom. No, riječ je najčešće o kineskoj robi upitne kvalitete i majstori koji drže do sebe, poput specijaliziranog servisa Autoklima Hrastinski, ih izbjegavaju.
- Uvijek radije reparirani originalni, nego zamjenski kompresor, savjetuje vlasnik Petar Hrastinski koji se klimama bavi više od 25 godina. U njegovom servisu reparacija u pravilu stoji od 1800 do 3000 kuna, ovisno o automobilu i kvaru, a daju godinu dana jamstva.
No često zaribani kompresor onečisti cijeli sustav klime špenom i trunjem i onda kompletan sustav treba temeljito oprati i očistiti, a hladnjake u pravilu zamijeniti jer ih je teško očistiti iznutra. Sve to, naravno, podiže cijenu popravka.
Nema pravila kad se kompresor može pokvariti priča nam Pero dok nam pokazuje tek tri godine star zablokirani kompresor Suzuki Swifta. Do zaribavanja i uništenja kompresora najčešće dolazi zbog nedostatak plina u sustavu i zato je važna redovito godišnja kontrola i nadopuna radnog medija.
Naime, radni medij je mješavina plina i ulja koje podmazuje čitav zatvoreni sustav klima uređaja, a naročito kompresor. Ako dođe do propuštanja i curenja, na hladnjaku primjerice, kompresor ostaje bez adekvatnog podmazivanja.
I ne samo to - plin koji služi za hlađenje kabine ujedno hladi i sam kompresor. Ako je plina nedovoljno u sustavu, on ne može postići dovoljno nisku temperaturu i kako tad adekvatno ne hladi unutrašnjost vozila, tako ne hladi i kompresor! Kompresor se onda počne pregrijavati i to ga uništi. Iskusni majstor Štef pokazuje nam jedan takav uništeni kompresor.
Spojka je potrošena i zahrđala, a izgorjela je i zavojnica odnosno elektromagnet u remenici koja aktivira spojku i time uključuje kompresor. Neki nemaju spojku već se stalno vrte, ali onda straga imaju ventil koji otvara dovod plina pa rade poput servo uređaja.
Kompresori najčešće imaju klipove koje pogoni kosa ploča ili prava klipnjača ovisno o izradi, a klipovi nekad imaju teflonski premaz, a nekad prave karike.
Postoji i rotacijska izvedba kompresora s pužem koja radi poput turbine. Nju koriste neka japanska vozila te hibridi i električni automobili. Toyota je prva uvela električni kompresor klime još na Priusu druge generacije kojeg pokreće elektromotor.
Električni kompresori su se pokazali izuzetno izdržljivi i trajni, naravno, pod uvjetom da ima dovoljno plina u sustavu jer se također podmazuju i hlade preko radnog medija.