Većina vozača toga još možda nije niti svjesna, no prometne nesreće nakon 1. siječnja 2024. ne mogu imati više samo nesagledive posljedice po zdravlje sudionika, nego i po njihov kućni budžet. Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, naime, počelo se krajnje oštro sankcionirati bijeg s mjesta nesreće, u mjeri da takav potez lako može odvesti vozača u bankrot.
Kako? Nesretnici koji pribjegnu ovom problematičnom potezu, dosad često korištenom kako bi se izbjegao alkotest ili test na drogu, ili pak kupilo vrijeme za prikrivanje dokaza o stvarnom identitetu vozača, sad gube prava iz osiguranja. U praksi to znači da, budu li u konačnici identificirani, sami moraju u cijelosti snositi trošak popravka vozila koje su oštetili u sudaru, kao i liječničke skrbi o ozlijeđenim osobama.
A to, ne treba biti pretjerano dobar u matematici, može biti izuzetno skupo. Posebno danas. Zbog nikad skupljih dijelova i radnih sati u servisima, ali i nikad brojnije elektronike u automobilima, trošak popravka auta oštećenog i u lakšem sudaru može iznositi puste tisuće eura.
Pa i desetke, imate li nesreće sudariti se s nekim prestižnim SUV automobilom, kojemu samo branik može vrijediti i više od 5000 eura. Onaj tko zbriše s mjesta nesreće bez da je prethodno ispunio Europsko izvješće ili pozvao policiju (obavezno u slučaju kad je u nesreći netko ozlijeđen ili je izgubio život) tako sad može imati zbilja nesagledive financijske posljedice i pasti na prosjački štap.
U principu, sad je tako potpuno svejedno je li krivac za prometnu nesreću u trenutku sudara bio pod utjecajem droge ili maligana, upravljao vozilom bez vozačke dozvole ili dok mu je ona bila oduzeta, izazvao nesreću zbog obijesne vožnje (više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja u zabranjenom smjeru, prekoračenje brzina za više od 50 km/h u naseljenom mjestu, pretjecanje kolone vozila na nepreglednom mjestu) ili samo napustio mjesto nesreće bez da je ispunio svoje zakonom propisane dužnosti. U svakom od tih slučajeva prijeti mu isti scenarij – gubitak prava iz obveznog osiguranja.
Iako su iz Hrvatskog ureda za osiguranje ovu zakonsku novost, očito uvedenu na inicijativu osiguratelja, protumačili željom da se tako “dodatno smanji broj prometnih nesreća”, to naravno nema nekog čvrstog temelja. Pa niti logike.
Teško je, naime, očekivati da će ova odredba ikako utjecati na veću sigurnost u prometu i sprječavati prometne nesreće, tim više jer se njome regulira ono što potencijalno slijedi tek nakon prometne havarije – bijeg krivca s mjesta nesreće. Pravi razlog za inicijativu koja je izrodila ovu odredbu tako je puno prizemniji – njome se jednostavno želio olakšati život osigurateljima, koji sad nakon što isplate odštetu oštećenoj osobi imaju pravo potraživati cjelokupni iznos štete od vozača koji je zbrisao s mjesta nesreće, uvećan za kamatu i troškove, najviše do iznosa 12 prosječnih netto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku. U ovom trenutku, govorimo o iznosu od čak 14.496 eura.
Bijeg s mjesta prometne nesreće tako je sad prilično poskupio, no treba znati da vozači koji bi tako postupili niti dosad nisu prolazili lišo. Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva unutarnjih poslova, samo u posljednje tri godine policajci su napisali čak 14.993 kazne vozačima koji su napustili mjesto nesreće bez da su ispunili Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili podatke s drugim sudionikom nesreće.
A kazna propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama za ovaj grijeh uopće nije bezazlena – iznosi od 390 do čak 920 eura. Osim toga, onome tko bude proglašen krivim za ovakav postupak predviđena je i mjera zabrane upravljanja od najmanje šest mjeseci, a pritom mu slijede i tri negativna prekršajna boda. Ako se zna da 12 prekršajnih bodova vodi ka ukidanju vozačke dozvole, upravo akumulacija bodova po ovoj osnovi tako nekoga može maknuti s ceste i na kudikamo dulje razdoblje od onoga od šest mjeseci.
Dakle, niti dosad potencijalna šteta po one koji zbrišu s mjesta prometne nesreće nije bila mala, a sad može biti fatalna i lako voditi u bankrot. To svakako treba imati na umu dogodi li vam se prometna nesreća – ako zbog ničeg drugog, onda iz čiste financijske koristi sad je kudikamo isplativije stati i razmijeniti podatke s drugim sudionikom nesreće ili pozvati policiju, nego riskirati po džep najgori mogući ishod. Tim više, jer uz kamere posijane na svakom uglu policija danas baš i nema težak zadatak ući u trag bjeguncima.