Europski parlament usvojio novi zakon o baterijama: ‘Trajat će duže, a otpad ćemo prikupljati besplatno‘

Europski parlament u srijedu je odobrio nova pravila vezana za baterije.

Nova pravila, koja će stupiti na snagu nakon što Europsko vijeće službeno prihvati prijedlog, utječu na dizajn, proizvodnju i upravljanje otpadom svih vrsta baterija koje se prodaju u Europi.

Achille Variati, talijanski zastupnik iz redova socijaldemokrata, izrazio je zadovoljstvo što "prvi puta imamo zakon o cirkularnoj ekonomiji koji pokriva cjeloživotni ciklus proizvoda, što je dobro i za okoliš i za gospodarstvo".

Baterije za EV, ilustracija

Profimedia

"Dogovorili smo i mjere koje uvelike idu na ruku potrošača: baterije će dobro funkcionirati, biti će sigurnije i jednostavnije za ukloniti i zamijeniti. Naš sveukupni cilj je izgraditi snažniju europsku reciklažnu industriju, posebice za litij, i konkurentni industrijski sektor u cjelini, što je u narednim desetljećima ključno za energetsku tranziciju našeg kontinenta i stratešku autonomiju", rekao je Variati.

On također smatra da bi mjere EU-a mogle postati referentne za cijelo globalno tržište baterija - navodi Reuters.

Predviđa se da će do 2030. na cestama EU-a biti najmanje 30 milijuna električnih vozila s nultom emisijom. Iako se očekuje da će električni automobili značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, oni imaju lošu stranu koja je štetna za okoliš: njihove baterije.

Recikliranje baterija, ilustracija

Profimedia

Zastupnici su pozvali na uvođenje nove kategorije baterija za laka prijevozna sredstva, kao što su e-bicikli ili e-skuteri, zbog njihove sve veće upotrebe i tehničkog razvoja. Nova kategorija dolazi uz postojeće kategorije prijenosnih, automobilskih i industrijskih baterija.

Sav otpad iz baterija za laka električna vozila, automobile te teretna vozila prikupljat će se besplatno, bez obzira na njihovu prirodu, kemijski sastav, stanje ili podrijetlo.

Nova pravila definiraju i minimalne razine obnovljenog kobalta (16 posto), olova (85 posto), litija (6 posto) i nikla (6 posto), koji se iz proizvodnog i potrošačkog otpada moraju koristiti u novim baterijama.

Na usvojenom izvješću o baterijama i otpadnim baterijama je radila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (S&D) - navodi Hina.

"Ovim zakonom proizvođače prisiljavamo da odustanu od prakse ‘kupi-koristi-baci‘, uz veću trajnost baterije i informiranost potrošača. Baterije će se opet moći lakše ukloniti ili zamijeniti, a uz to će nositi i naljepnice i QR kodove s informacijama vezanim uz njihov kapacitet, performanse, trajnost i sl.", rekla je Borzan.

Baterija za EV, ilustracija

Alamy/Profimedia

Preko QR kodova, objašnjava Borzan, moći će se pristupiti putovnici za bateriju te će na taj način potrošači moći vidjeti kakve su baterije ugrađene, kako su proizvedene, kakva im je mogućnost popravka, može li se zamijeniti samo u cijelosti ili se mogu zamijeniti pojedinačne ćelije.

"Uz sve to, velika poduzeća morat će provesti dubinsku analizu kako bi se riješili društveni i ekološki rizici kod nabave, prerade i trgovine sirovinama, a minimalne razine obnovljenog kobalta, olova, litija i nikla morat će se ponovno upotrijebiti u novim baterijama.

Minimalni cilj prikupljanja prijenosnih baterija do 2030. godine je 73 posto", kazala je Borzan.